Udruženja za zaštitu prava pacijenata i različite institucije redovito primaju pritužbe stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije na propuste i nedostatke zdravstvene skrbi. Prva adresa najčešće su ravnatelji zdravstvenih ustanova. Opća bolnica Dubrovnik, kaže ravnatelj izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić, u prosjeku zaprimi prigovor po danu.
Kad nitko ne diže slušalicu
- U 90 posto slučajeva ljudi se žale na liste čekanja. Naprimjer, pacijent se u travnju naruči za pregled i dobije termin u lipnju, a liječnik je odsutan zbog godišnjeg odmora ili ode iz dežurstva i pritom ne osigura zamjenski termin. Povremeno se žale na nezadovoljstvo pruženom uslugom ili odnosom zdravstvenih djelatnika prema pacijentu. Pritužbe se odmah po primitku obrađuju, traže se obrazloženja liječnika. Dio tih pritužaba se pokaže opravdanim, ali dobar dio nije opravdan. Vjerojatno ljudi nisu upoznati s mogućim komplikacijama određenih pregleda. Nastojimo sve riješiti na zadovoljstvo pacijenta tako da se rijetko dva puta požale na istu stvar – kaže dr. Bekić.
Dubrovačka bolnica na svojim mrežnim stranicama ima obrazac za pritužbe i pohvale pacijenata koje redovito, prema Bekićevoj izjavi, obrađuju sam ravnatelj ili Odjel za kvalitetu i bolničke infekcije. U Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata (HUPPP) ističu ih kao pozitivan primjer jedne od šest bolnica u državi koja je prošla edukaciju zdravstvenih djelatnika ‘Patient Ombudsman’ te stekla Europski status ‘Patient Partnership Hospital’.
Sljedeća adresa je Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata Dubrovačko-neretvanske županije koje je lani primilo 15 predstavki građana.
- Povjerenstvo koordinira i potiče suradnju između pacijenata i zdravstvenih ustanova. Neki su predmeti jednostavniji, drugi složeniji. Susrećemo se s raznim prigovorima na možebitne nepravilnosti koje prosljeđujemo nadležnim tijelima i, više-manje, svi su riješeni. Nekad se radi o pritužbi na zdravstvenog radnika, drugi put na medicinsku dokumentaciju, ali svaki je slučaj za sebe toliko različit da je teško istaknuti neko pravilo – rekao je Zoran Jablanov, predsjednik Županijskog povjerenstva.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje u 2022. godini zaprimio je 51 predstavku s područja ove županije na račun zdravstvenih ustanova ili zdravstvenih radnika.
- Predstavke su se najčešće odnosile na nesuglasice između liječnika i osiguranika ili nejavljanje na telefon. Na mail adresu “zovem.doktora@hzzo.hr”, koja je uspostavljena zbog bolje komunikacije osiguranih osoba i doktora primarne zdravstvene zaštite, u prošloj godini bilo je pet pritužbi na doktore primarne zdravstvene zaštite, a u 2023. godini jedna pritužba – kažu iz HZZO-a.
Tko sve vidi vaš nalaz
Agencija za zaštitu osobnih podataka ne vodi evidenciju zaprimljenih pritužaba po županijama, ali kažu da su u prošloj godini u radu imali stotinjak predmeta vezanih uz sektor zdravstva. Pacijenti se Agenciji najčešće žale zbog objave njihovih zdravstvenih podataka u medijima na razne načine, čak i zbog nepoduzimanja odgovarajućih mjera zaštite kod čuvanja medicinske dokumentacije koja se čuva u fizičkom obliku na pojedinim mjestima. Naprimjer, dokumentacija se čuva u nezaključanim ormarićima dostupnim pacijentima ili se nalazi ostavljaju na mjestu dostupnom većem broju ljudi. Žalili su se i zbog toga što nisu mogli ostvariti pravo pristupa medicinskoj dokumentaciji temeljem prava Opće uredbe o zaštiti podataka.
U Hrvatskoj udruzi za promicanje prava pacijenata kažu kako zaprime znatan broj upita i pritužaba pacijenata iz Dubrovačko-neretvanske županije.
- Dosad je najčešći problem bio u nedostupnosti zdravstvene zaštite u pojedinim mjestima, naprimjer u Metkoviću, gdje bi pacijenti imali problem doći do zdravstvene ustanove – navodi dr.sc. Jasna Karačić Zanetti, predsjednica HUPPP-a i dodaje kako je problem ove županije što se pacijenti vrlo često upućuju u Split ili Zagreb zbog nedostatka liječnika u Dubrovniku ili se neke pretrage ovdje ne rade.
- Važno je da pacijenti znaju svoja prava, a malo ih zna da im uputnica za pregled, pretragu ili neki zahvat vrijedi u Dubrovniku kao i bilo kojem drugom gradu. Pacijenti imaju pravo poći drugdje ako misle da će tamo dobiti bolju zdravstvenu uslugu. Svi jednako plaćamo zdravstveno osiguranje, ali nemaju svi jednaku razinu zdravstvene zaštite. Dubrovačko-neretvanska županija uopće nije mala i mislim da bi zdravstvena zaštita trebala biti osigurana u mnogo većem obimu – komentira Karačić Zanetti.
Isprika
Iz Dubrovnika, kako kaže, često odlaze po drugo mišljenje u veće centre. I pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter u svom je izvješću istaknula kako su joj se građani tijekom 2022. najviše obraćali zbog problema s pravom na zdravlje, kao što su neadekvatno i nepravodobno liječenje, propusti u informiranju ili neadekvatna komunikacija liječnika s pacijentima.
- Komunikacija je iznimno važna i najčešće vodi do mirnog rješenja. Pacijentu je nekad dovoljno priznanje da mu je počinjena nepravda i neće dalje ići na sud. Kod ovog posljednjeg hrvatskog primjera dviju pacijentica u istom krevetu, odmah se tražilo opravdanje, kao to je bilo samo na pet minuta. Jedino ispravno je bilo priznati pogrešku! Nažalost, nitko ih ne priznaje pa su pacijenti još i više ogorčeni, agresivni i idu na sve moguće adrese podnijeti prigovor, a pokazalo se da najviše povjerenja imaju u našu udrugu upravo zato što je neovisna – komentira Jasna Karačić Zanetti.
Disciplinski postupci protiv zdravstvenih radnika kod utvrđenih nepravilnosti po pritužbi pacijenta su vrlo rijetki. U dubrovačkoj bolnici se to dogodi možda dva puta godišnje. Pokrenut je nadzor - to je najčešći odgovor sustava kad pojedini slučajevi dospiju u javnost. Rjeđe se piše o ishodu tog nadzora.
- Osobno me muči transparentnost tih postupaka – komentira Karačić Zanetti i naglašava kako bi u inspekcijskim nadzorima trebao sudjelovati netko neovisan iz udruženja za prava pacijenata.
HUPPP je upravo ovog tjedna objavila upitnik kao odgovor najave reforme zdravstva gdje pacijenti trebaju imati aktivnu ulogu. Ispunjavanjem upitnika svaki pacijent koji dobije zdravstvenu uslugu, može izravno ocijeniti svoje zadovoljstvo i na taj način se zdravstvo može mijenjati na bolje, istovremeno dajući prostor za nagrađivanje onih koji su na vrhu ljestvice. Kao pilot projekt namijenjen je za primjenu u svim javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i ispunjava se anonimno, po izlasku iz ustanove.