Jučer je svjetskim medijskim eterom odjeknula vijest da je amenski premijer Nikol Pašinjan dao oduška svojoj frustraciji zbog neuspjeha sigurnosnog saveza predvođenog Rusijom da pritekne u pomoć njegovoj zemlji suočenoj s onim što je nazvao agresijom Azerbajdžana, piše Jutarnji.
Armenski premijer doveo je u pitanje učinkovitost šestočlane Organizacije ugovora o zajedničkoj sigurnosti (CSTO) u oštrim uvodnim riječima na summitu kojemu je nazočio ruski predsjednik Vladimir Putin, ali i bjeloruski diktator Aleksandar Lukašenko.
Rusija, dominantni igrač u CSTO-u, dugo je bila glavni arbitar na južnom Kavkazu, koji graniči s Turskom i Iranom, gdje su Armenija i Azerbajdžan vodili dva velika rata od raspada Sovjetskog Saveza 1991.
Ali dok se Rusija bori u svom devetomjesečnom ratu u Ukrajini, riskira gubitak utjecaja u dijelovima bivšeg Sovjetskog Saveza koje je dugo smatrala svojom sferom utjecaja. U rujnu su se rasplamsale borbe između Armenije i Azerbajdžana, a dvije su strane rekle da je ubijeno više od 200 vojnika.
"Deprimirajuće je što članstvo Armenije u CSTO-u nije odvratilo Azerbajdžan od agresivnih akcija", rekao je Pašinjan na sastanku u glavnom gradu Armenije Erevanu.
"Do danas nismo uspjeli donijeti odluku o odgovoru CSTO-a na agresiju Azerbajdžana protiv Armenije. Ove činjenice ozbiljno štete imidžu CSTO-a kako unutar naše zemlje tako i izvan njenih granica, i to smatram glavnim neuspjehom armenskog predsjedanja CSTO-om."
Armenija je zatražila pomoć od organizacije u rujnu, ali je dobila samo obećanje da će poslati promatrače. Pašinjan je to suprotstavio brzoj odluci Saveza u siječnju da pošalje trupe u članicu CSTO-a Kazahstan kako bi pomogli predsjedniku Kasim-Jomartu Tokajevu da preživi val nemira.
Da stvar bude još luđa, danas je procurio vidio kako je Pašinjan naprasno prekinuo sastanak, bez ikakve potpisane deklaracije, ostavivši Putina i Lukašenka bez riječi. Pogotovo je u šoku bio bjeloruski diktator kojemu ništa nije bilo jasno.
- Neću ništa potpisati, sastanak je završen - rekao je Pašinjan na opće iznenađenje dojučerašnjih saveznika.
Armenija i Azerbajdžan međusobno se optužuju za rasplamsavanje sukoba, najgore od 2020. godine, kada je više od 6000 ljudi ubijeno u 44-dnevnom ratu u kojem je Azerbajdžan postigao velike teritorijalne pobjede.
Dvije zemlje se desetljećima spore oko Nagorno-Karabaha, enklave koja je međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali koju je uglavnom kontroliralo većinsko etničko armensko stanovništvo, uz potporu Erevana.
U svojim izjavama, Putin je priznao neke neodređene "probleme" s kojima se CSTO suočava i rekao da je potrebno više napora kako bi se uspostavio mir između Azerbajdžana i Armenije.
To bi bilo moguće samo ako bi mogle provesti sporazume o definiranju granica, deblokadi prometnih i komunikacijskih veza i rješavanju humanitarnih problema, rekao je.
Nakon sastanka, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da Rusija nastavlja igrati važnu ulogu u tim naporima: "Nitko ne pokušava vezati potpisivanje tako složenog ugovora uz određene datume. Glavno je da bude potpisan i da bude stabilan i održiv dokument."
Rusija je poslala gotovo 2000 vojnika mirovnih snaga prema sporazumu o prekidu vatre iz 2020., ali do sada nije mogla pomoći u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući pravni status Nagorno-Karabaha i etničkih Armenaca koji tamo žive.
Azerbajdžan uživa potporu Turske i nije član CSTO-a, koji uz Rusiju i Armeniju čine Bjelorusija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.