StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetNEMA TICE DO PRASICE

Ovo je nedoživljeno, ovo nije uspjelo ni koroni, ni krizama, ni ratovima: svinjetina cijenom stiže janjetinu od 12 eura

Piše Stanislav Soldo
16. prosinca 2023. - 11:21
Prosječan Hrvat na godinu pojede 32 kilograma svinjetine, daleko više od ostalih vrsta mesaDuŠko Marušić/Cropix

Što ćete imati na božićnom stolu, janjetinu ili odojak? Bez obzira kako odlučili božićna trpeza će ove godine biti preskupa. Svježa janjetina je odavno premašila cijenu od 12 eura, dok o pečenoj ne treba ni govoriti. Još se na ljetošnjim dernecima pečena prodavala po 40, a gdjegod i po 50 eura.

Janjetini se opasno primiču odojci koji se već sada prodaju po cijeni od 10 eura za kilogram. O kupovini cijelog odojka rijetki razmišljaju, premda su nešto jeftiniji oni veće kilaže. I cijene ostalog svinjskog mesa su također posljednjih dana odletjele u nebo, svinjski but se prodaje po cijeni od 8.36 eura, bržola je 6.90 eura, svinjski vrat 8.36 eura, lungić 10.92 eura. Do kupovine spize za božićni ručak svinjetina bi mogli biti i skuplja, pa da imamo iste cijene odojka i janjetine.

To se u povijesti unatoč krizama, koronavirusu, ratu u Ukrajini i raznim poremećajima na tržištu nikada nije dogodilo, jer je odojak tradicionalno bio jeftiniji i nerijetko je tretiran kao meso niže kvalitete od janjetine.

Prisjetimo se prošle, a posebno pretprošle godine kada se kilogram odojka prodavao po cijeni od tridesetak kuna. Kilogram svinjetine koštao je tako prije dvanaest mjeseci kao danas kutija cigareta. No, to je prošlo svršeno vrijeme. Od tada pa do danas dogodilo se nekoliko tektonskih poremećaja na tržištu svinjetine.

Njemačka i Danska kao veliki proizvođači svinja pokrenule su kampanju napuštanja proizvodnje, jer su svinje označene kao veliki zagađivači atmosfere, što je rezultiralo manjim količinama mesa na tržištu.

image

Prosječan Hrvat na godinu pojede 32 kilograma svinjetine, daleko više od ostalih vrsta mesa

DuŠko Marušić/Cropix

Zatim nam je došla afrička svinjska kuga, koja je ispraznila obore hrvatskih seljaka, pa je logičan porast cijene odojaka i svinjetine. U stvarnosti su odojci za krajnjeg potrošača duplo skuplji u odnosu na prošlu godinu, dok službene statistike bilježe da je cijena kilograma odojka veća za 70 posto.

– Svinjetina nije skupa nego ljudi nemaju novca. Uvoz diktira cijene bez obzira na troškove domaće proizvodnje. Svatko traži svoj dio kolača i zaradu, a ispaštaju krajnji potrošači koji sebi ne mogu priuštiti kvalitetno svinjsko meso – ističe svinjogojac Antun Golubović.

Unatoč afričkoj svinjskoj kugu, odojaka i svinjetine bit će dovoljno premda neki proizvođači ne žele prodavati odojke već ih ostavljaju za daljnji tov, kako bi se popunili prazni obori koje je uništila afrička svinjska kuga.

Osim afričke svinjske kuge, domaće svinjogojce dokrajčilo je i poskupljenje žitarica i stočne hrane zbog čega proizvodnja svinja nije rentabilna, pa proizvođači odustaju od proizvodnje. I to nije samo slučaj u Hrvatskoj.

I u Europi je ove godine milijun krmača manje negoli prethodne. Proizvodnja se rapidno smanjuje što će generirati veću cijenu svinjetine i svinjskih prerađevina, pršuta, pancete, kobasica. Poljoprivredni analitičari se pribojavaju da ljudi neće imati novca za kupnju svinjetine, a država tu neće moći ništa učiniti jer se većina svinjetine uvozi. 

image

Lipo mirišu, a još lipše koštaju

Joško Ponoš/Cropix

Prosječan Hrvat na godinu pojede 32 kilograma svinjetine, daleko više od ostalih vrsta mesa. Ali čini se da bi i svinjetina mogla postati luksuz, posebno suhomesnati proizvodi. Smanjenje proizvodnje svinjetine već se osjeti na tržištu gdje još od ljetos nedostajalo odojaka, što se nastavilo i u ovom predblagdanskom vremenu. Bez obzira na cijenu, odojaka nedostaje u Španjolskoj, Austriji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Mađarskoj.

Pa kad nema odojaka neće biti ni odraslih svinja za klanje, ali zato će se uvoziti iz Čilea i Argentine, tko zna kakvo meso i iz kakvih robnih rezervi.

Proizvodnja svinjetine u Hrvatskoj već godinama pada i bez najnovijih zbivanja s afričkom svinjskom kugom, pa unatoč mogućnostima da pokrijemo domaće potrebe, uvozimo već 50 posto potrebnih količina. Do sada smo godišnje proizvodili oko milijun, dok su potrebe stanovništva više od dva milijuna svinja. Usporedbe radi, Hrvatska je 1990. proizvodila više od četiri milijuna komada svinja! Dakle imamo pad od 300 posto.

Jest ćemo svinjetinu iz Čilea i Argentine. I do sada se uvozila sirova svinjetina odsvud. Ono što je dodatno zabrinjavajuće jest po kojoj cijeni ćemo kupovati pršut, buđolu, pancetu, kobasice, suha rebra, suhe prsne vrške, bez kojih nema dobre raštike ili fažola. Cijene suhog mesa su visoke, a bit će još i više...

Dalmatinski pršut može i bez domaćih svinja

Dalmatinski pršut smije se proizvoditi od svježih butova s kosti dobivenih od svinja koje su potomci komercijalnih mesnatih pasmina, križanaca, uz uvjet da su svinje uzgojene u zemljama u okruženju i od klanja pa do usoljavanja ne smije proći više od 96 sati, stoji među ostalim u specifikaciji dalmatinskog pršuta.

Gotov proizvod se odlikuje osebujnom aromom, miris dima mora biti blago izražen, blagim slanim okusom te jednoličnom crvenom bojom mesa. Sole se samo morskom soli i suše na dimu od bukovine, hrastovine i grabovine. Proizvodnja "Dalmatinskog pršuta" smije se odvijati isključivo unutar administrativnih granica Ličko-senjske, Zadarske, Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko-neretvanske županije.

 

 

 

21. studeni 2024 14:57