Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica povlači potez nakon kojega bi trebalo postati nemoguće da se sudski postupci razvlače unedogled, a parnice traju po dva i tri desetljeća, piše Jutarnji.
Pripremljene su zakonske izmjene u kojima se striktno definiraju rokovi u kojima će suci morati donositi odluke. Tri godine će biti najdulji rok u kojemu će sudac morati donijeti prvostupanjsku odluku, a o žalbi će se morati odlučiti u roku od godinu dana. Ako je posrijedi spor male vrijednosti (to su sporovi vrijednosti do 10.000 kuna, a u trgovačkim postupcima oni do 50.000 kuna), prvostupanjski postupak će se morati okončati u roku od godinu dana, a žalbeni za šest mjeseci.
Radi se o izmjenama Zakona o parničnom postupku koje idu u javno savjetovanje. Uvodi se i rok za održavanje pripremnog ročišta, a to su tri mjeseca od dana kad je sud primio odgovor na tužbu ili isteka roka za odgovor na tužbu. Pošto zaključi pripremno ročište, sudac će za šest mjeseci morati održati glavnu raspravu.
Rokovi se pooštravaju i za Vrhovni sud, pa će se o prijedlogu za dopuštenje revizije (neće se moći odmah tražiti revizija, nego prijedlog za njeno dopuštenje) odlučiti u roku od šest mjeseci od zaprimanja prijedloga. Ako je revizija dopuštena, o njoj će Vrhovni sud morati odlučiti u roku od dvije godine.
Hodogram aktivnosti
Neke izmjene će suce koji nisu dobri organizatori posla natjerati da to postanu. Uvodi se procesni kalendar i sudac će po zakonu morati planirati svoj rad. Već na prvom ročištu će morati definirati hodogram aktivnosti, a točno će mu biti propisano što sve u njemu mora biti sadržano. Prva stavka će biti sažetak svih spornih činjeničnih i pravnih pitanja. Uz takav sažetak sam sudac će imati jasniji pregled situacije i odmah imati izvučena pitanja kojima se mora baviti.
Druga stavka se odnosi na dokaze. Sudac će u startu morati napraviti popis dokaznih sredstava za utvrđivanje spornih činjenica, što znači da će bez odgode navesti koje će svjedoke ispitati, koje sve dokumente, ugovore, spise i drugo treba pribaviti i u njih izvršiti uvid, kao i eventualne druge dokaze.
Treća stavka je da sudac sam odredi rok u kojemu će pribaviti dokaze (primjerice do kada mu na stolu trebaju biti podaci iz pojedinog registra). Četvrto, u pripremi je određivanje rokova za podnošenje pisanih očitovanja stranaka na navode protivne stranke, a peta stavka je određivanje datuma i vremena održavanja svih ročišta za glavnu raspravu.
Time će sudac sam sebi odrediti rokove u kojima će obaviti pojedine poslove, a ujedno će i stranke imati transparentan uvid u cijeli tijek postupka. Uz to, stranke će jako dobro znati kada imaju obavezu na sudu i sve će druge obaveze moći tome prilagoditi, što bi moralo utjecati na to da se bitno smanjiti broj odgoda zbog drugih obaveza.
Vrlo važna novost koju ministar Malenica nameće sucima je obavezno tonsko snimanje svih ročišta. Pritom neće biti obavezan prijepis tonske snimke s ročišta, zapisnik će se voditi samo o najbitnijim radnjama, a ostali detalji bit će pohranjeni u tonskoj snimci. Sama činjenica da sudac neće diktirati u zapisnik sve što je netko izgovorio u sudnici bitno će, možda i upola, skratiti trajanje ročišta, a sve što se na njemu bude zbivalo bit će transparentnije i podložnije kontroli.
Iznenađenje
U parnični postupak će uvesti i potpuno novi institut - odluka iznenađenja. Događalo se da drugostupanjski sud odluku donosi na temelju različite pravne ocjene spora u odnosu na prvi stupanj. Primjerice, stranka bi u cijelosti uspjela u sporu, ali bi drugostupanjski sud sasvim drugačijom pravnom ocjenom spora preinačio presudu i odbio zahtjev stranke. Od sada će sud pozvati stranke da se izjasne o takvoj (novoj) pravnoj ocjeni spora.
Novost je i da će ogledne postupke, uz sud, moći pokrenuti i stranke, te umješači, a umjesto pet sudaca Vrhovnog suda u oglednom postupku odlučivat će njih 13. Nadalje, sud će rješenjem odlučiti može li se održati ročište na daljinu, a na to neće biti žalbe. U zakon će se uvesti i pojam nezakonitog dokaza.