I dubrovački liječnici primarne zdravstvene zaštite, njih dvadeset i troje koliko ih je u koncesiji u Domu zdravlja Dubrovnik, dijele isto, nepovoljno mišljenje o mogućnosti da prema izmijenjenom Zakonu o sigurnosti prometa na cestama postanu 'policijski dojavljivači'. Osim što bi trebali odlučivati o tome tko od njihovih pacijenata zbog zdravstvenog stanja privremeno nije sposoban za vožnju, o izdavanju upozorenja koje brani vožnju morali bi obavijestiti policiju.
Traže ocjenu ustavnosti
U razgovoru na tu temu s koncesionarima, ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Branko Bazdan uočio je dva temeljna problema koja muče obiteljske liječnike:
- Prvo je tu povjerenje i zaštita medicinskih podataka koje trebaju biti iznad svega, a dojavljivati nekome o nečijoj dijagnozi nije u skladu s tim propisima. Drugo je dodatno opterećenje liječnika baš u trenutku kad su zauzeti preko svake mjere cijepljenjima i testiranjima na covid. Dojam je kao da sve što se u zdravstvenom sustavu godinama ne rješava a ne može se riješiti ni sad, pada na njihova leđa – ističe ravnatelj Bazdan.
Posljednjih dana ova zakonska promjena uznemiruje i KoHOM, nacionalnu koordinaciju liječnika obiteljske medicine, gdje strahuju od mogućih prijetnji vozača kojima bi onemogućili vožnju. Negoduju i zbog predložene prekršajne odgovornosti koja bi ih snašla ukoliko policiji ne prijave pacijenta 'nepodobnog' za upravljanje motornim vozilom. Zbog toga Hrvatska liječnička komora traži preispitivanje ustavnosti zakonskih promjena.
- Načinom kako je policija krenula u izmjenu zakona, potpuno se narušava odnos povjerenja između naših pacijenata i nas, a to je temelj svakog kvalitetnog odnosa s liječnikom. Nadalje, stavlja nas se u ulogu sudskih vještaka i očekuje da na osnovu osobne procjene donesemo kompleksnu odluku koja se reflektira na niz životnih aspekata naših pacijenata – ljuti su liječnici obiteljske medicine.
I išijas i sinkopa
U međuvremenu se vozači pitaju što sve od bolesti utječe na sposobnost vožnje. Slobodna Dalmacija je donijela popis na kojem prednjače starosne promjene koje utječu na gubitak oštrine vida, zbog čega je posebno rizična vožnja u večernjim satima i noću.
Kod mlađih osoba na spisku su nezaliječene bolesti oka i poremećaji organa sluha i ravnoteže. Slijede bolesti srca i krvnih žila, šećerne i bubrežne bolesti živčanog sustava, poremećaj spavanja i apneja.
Srčane aritmije sa sinkopom i epilepsija izazivaju poremećaje svijesti, a napad epilepsije izazivaju bljeskanja svjetala ili različiti zvukovi što su sve preduvjeti za oprez prilikom upravljanja vozilima. Kako ne bi izgubile vozačku dozvolu, osobe nakon srčanog ili moždanog udara moraju proći specijalističku obradu s ciljem procjene daljnje sposobnosti upravljanja osobnim vozilom.
Na popisu su nadalje i oboljenja koja se liječe antidepresivima, antipsihoticima i srodnim lijekovima koji utječu na motoričke sposobnosti. Lijekovi za alergiju izazivaju pospanost te se također ne preporučuje upravljati vozilima ako ih se puno konzumira.
U problemu bi mogli biti i vozači s išijasom koji izaziva niz zdravstvenih problema koji mogu, ali i ne moraju utjecati na vožnju. Liječi se medikamentima koji utječu na motoričke sposobnosti te time mogu otupiti reflekse.
Ako prođu, izmjene zakona posebno će pogoditi i profesionalne vozače, od kojih mnogiboluju od išijasa, iako se on trenutačno ne priznaje kao profesionalno oboljenje, a mogao bi utjecati na sposobnost vožnje, čime bi ovakvi vozači bili zreli za otkaz.