Frcaju žestoke međusobne optužbe između Ministarstva zdravstva i HZZO-a s jedne strane i liječnika obiteljske medicine, na koje se pacijenti žale da su im nedostupni, piše Slobodna Dalmacija.
Slobodna je pisala više puta o ovom problemu i doista gotovo da nema dana, a da nam u redakciju ne stigne barem jedna pritužba pacijenta koji se žali da njegov liječnik primarne medicine ne podižu slušalicu. Pisali smo o čitatelju koji nam je ispričao da je preko 100 puta u jednom danu zvao svoju liječnicu i da ju nije uspio dobiti. Priložio nam je i ispis telefonskih poziva. Jedna Splićanka također nam je ispričala da je punih pet dana pokušavala telefonski dobiti svoju liječnicu.
„Trebam redovite lijekove za tlak i šećer. Doktorica nam nije dala ni svoj e-mail, ni sms tako da mi je preostalo samo zivkanje na telefon. Nakon više od stotinu poziva shvatila sam da se nitko neće javiti i peti dan sam odlučila otići u ambulantu. Tamo me dočekala prazna čekaonica, vrata od svih ambulanti bila su širom otvorena, a u njima nitko od pacijenata. Dobila sam jezikovu juhu od sestre koja se na mene izderala zašto dolazim bez najave jer doktorica ima posla preko glave – izjadala nam se.
S druge strane liječnici primarne medicine kukaju da zbog silne administracije koju je na njihova pleća sručilo resorno ministarstvo glavu ne dižu s računala, a s pacijentima komuniciraju mobitelom jer su im fiksne linije non-stop zauzete.
Ministarstvo zdravstva i HZZO jučer su objavili kako zaprimaju sve učestalije prigovore osiguranika na otežano ostvarivanje zdravstvene zaštite u ordinacijama izabranih liječnika primarne zdravstvene zaštite zbog nemogućnosti uspostave kontakta s ordinacijama osobno, putem telefona, elektronskom poštom ili na druge načine.
Kako kažu iz Ministarstva, zaprimili su više od 3000 prijava pacijenata. Zbog velikog broja prigovora HZZO je uspostavio novu e-mail adresu zovem.doktora@hzzo.hr na koju osigurane osobe mogu poslati svoj prigovor.
U prigovoru je potrebno navesti osobne podatke (ime i prezime, OIB i telefon za kontakt) te ime i prezime izabranog liječnika na kojeg se osigurana osoba žali. Bez navedenih podataka HZZO nije u mogućnosti postupiti, odnosno stupiti u kontakt s liječnikom i pomoći u žurnom rješavanju problema koji osigurana osoba ima, poručili su iz HZZO-a.
Iz Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) ministru je danas stigao i oštar odgovor.
- Problem je postojao i prije globalne pandemije s čime je tadašnja zdravstvena administracija itekako dobro bila upoznata no nije poduzela baš ništa da problem i riješi. Pojavom globalne pandemije na obiteljske liječnike uz dotadašnje pretjerano administriranje pao je teret cijepljenja (u ordinacijama i na punktovima), obveznog BAT testiranja, obveznog traženja i obavještavanja kontakta oboljelih, obvezu slanja na PCR testiranja, obvezu izdavanja raznih potvrda, ispričnica, obvezu dežuranja u tzv. Covid ambulantama, zamjena oboljelih kolega, obvezu zvanja starijih od 65 godina kako bi im se preporučilo cijepljenje, kućne posjete Covid oboljelima koji imaju teže simptome. Istodobno u ordinacijama primamo i pregledavamo pacijente. Kako je moguće da se u takvim radnim uvjetima obiteljski liječnici jave na telefon? Kako je moguće očekivati da telefoni u ordinacijama veći dio dana neće biti zauzeti?! – odgovaraju ministru Berošu iz Koordinacije obiteljske medicine.
- Obiteljska medicina ni jedan jedini dan nije zatvorila svoja vrata pacijentima. Jedina je zdravstvena struka koja je 2020., prema izvješćima HZZO i HZJZ, u odnosu na 2019., povećala broj kontakata na oko 42,4 milijuna. Vjerujemo da će podaci za 2021. pokazati još veći broj kontakata s pacijentima, ističu.
Ukazuju da prosječno obiteljski liječnik, u tijekom osmosatnog radnog vremena obradi između 150 i 200 pacijenata.
- Dakle pacijent dobije između 2,4 do 3,2 minute! To je sramota! Ne može se, dakle govoriti o nedostupnosti liječnika obiteljske medicine već o pretjeranom opterećenju koje dovodi do iscrpljivanja medicinskog osoblja, a čija je posljedica nedostupnost svim pacijentima. Oni obiteljski doktori koji imaju mogućnost rade i od kuće, van redovnog radnog vremena. Istodobno i obiteljski doktori su samo ljudi i vrlo često pacijenti. Oko 35 posto obiteljskih doktora stariji su od 60 godina i po pitanju Covida spadaju u rizične skupine – navode iz KOHOM-a
Napominju kako kada obiteljski liječnici idu na bolovanje ili u samoizolaciju mijenja ih kolega iz susjedne ordinacije koji onda nosi teret dvije ili više ordinacija.
„Ovih dana svi imamo razumijevanja za javne službe koji zbog izolacija i samoizolacija nisu u mogućnosti raditi svoje poslove, no ista se stvar događa i liječnicima. Imamo li razumijevanja za njih? – pitaju liječnici.
Smatraju da odgovornost za ovo stanje ne leži na obiteljskim doktorima već na ministru zdravstva i zdravstvenoj administraciji koja nije u stanju organizirati poslove i kvalitetno upravljati pandemijom.
- Zato još jednom apeliramo na ministra zdravstva Vilija Beroša i na zdravstvenu administraciju da ne zavaravaju javnost uvođenjem e-adresa na koju će se javljati oni pacijenti koji ne mogu telefonom dobiti svog obiteljskog liječnika. To je zgodan PR za ministra, ali neće riješiti problem pacijenata i preopterećenih obiteljskih liječnika – upozoravaju i umjesto toga predlažu konkretne mjere koje će omogućiti obiteljskim liječnicima da brinu o svojim pacijentima.
„Ministre Beroš učinite ono što su u pandemiji uradile uređene zemlje:
- Otvorite punktove za besplatno testiranje na koje se dolazi bez uputnice i bez obveze kontaktiranja i opterećivanja liječnika primarne zdravstvene zaštite.
- Otvorite call centre za SVE informacije, obavijesti o nalazima, pravilima o trajanju izolacije.
- Pravila izolacije i samoizolacije napravite precizno, principijelno i jednostavno. Nemojte ih mijenjati na tjednoj bazi.
- Propišite precizne alate za samoprocjenu pomoću kojih osoba oboljela od Covida-19 može sama procijeniti treba li pomoć liječnika.
- Omogućite telemedicinsku konzultaciju u slučaju srednje teških i teških oblika.
- Omogućite bolovanje u trajanju od 7 do 10 dana za blage slučajeve koje bi se reguliralo direktno s spomenutim call centrima i poslodavcem.
"Na ovaj način obiteljski liječnici bili bi i telefonski dostupni, ali što je još važnije mogli bi raditi u svojoj struci koja se temelji na ranom otkrivanju bolesti, pa i onih malignih i dobroj kontroli kroničnih nezaraznih bolesti. U RH će, prema statistikama, svaki treći stanovnik oboljeti od raka, a svaki četvrti umrijeti. Hrvatska je u svjetskom vrhu po smrtnosti od raka, a glavni način da se to spriječi je rano otkrivanje. Obiteljski liječnici, čiji je to posao, spriječeni su to raditi jer se bave administracijom: broje dane izolacije, upisuju u nepovezane repozitorije i rade brisove?!" – poručuju iz Izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.