Kako Ministarstvo samo za četiri najveća grada radi godišnje statistike, nije bilo moguće dobiti najčešća muška i ženska osobna imena novorođene djece u protekloj godini na području Grada Dubrovnika, ali su zato iz Ministarstva poslali 20 najčešćih muških i ženskih osobnih imena novorođene djece u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019.
| MUŠKI SPOL | BROJ | ŽENSKI SPOL | BROJ | |
| 1. | Luka | 34 | Mia | 21 |
| 2. | Roko | 21 | Ana | 18 |
| 3. | Ivan | 18 | Lucija | 17 |
| 4. | Matej | 15 | Iva | 14 |
| 5. | Niko | 15 | Marta | 14 |
| 6. | Marin | 13 | Petra | 11 |
| 7. | Marko | 13 | Maris | 10 |
| 8. | Jakov | 11 | Nika | 10 |
| 9. | Karlo | 11 | Ema | 9 |
| 10. | Petar | 11 | Mara | 9 |
| 11. | Josip | 10 | Marija | 9 |
| 12. | Mateo | 10 | Laura | 8 |
| 13. | Noa | 10 | Lea | 8 |
| 14. | Lovro | 9 | Lana | 7 |
| 15. | Ante | 8 | Elena | 6 |
| 16. | Nikola | 8 | Karla | 6 |
| 17. | Toma | 8 | Klara | 6 |
| 18. | Leon | 7 | Lara | 6 |
| 19. | Matija | 7 | Luce | 6 |
| 20. | Mihael | 7 | Nina | 6 |
Jezikoslovac, voditelj podružnice Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću i stručnjak za onomastiku, doktor znanosti Domagoj Vidović, prokomentirao je listu.
- Popis najčešćih osobnih imena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji potvrđuje pretpostavku kako su u posljednja dva desetljeća promjene u njihovu inventaru sve brže. Sve se do kasnoga srednjovjekovlja u osobnim imenima zrcalila isprva jezična i etnička pripadnost (otud stara hrvatska imena Cvijeta, Dobra, Dragobrat, Milohna, Radogost, ali i Hrvatin i Hrvoje s jedne te romanska imena Engleza, Orsat, Lampridije, Roman i sl. s druge strane), zatim pripadnost određenoj vjerskoj zajednici (isprva su svetačka imena nosili Romani, ali su ih postupno svojemu jeziku prilagođivali i počeli nadijevati i sami Hrvati, npr. Srđ, Vlaho te Dživo, Đurica, Kate, Mare, Maroje, Nikoleta i sl.), a u posljednjemu stoljeću i određenoj ideologiji ili odmaku od ideologije (otud izrazito često nadijevanje osobnih imena hrvatskih narodnih vladara 70-ih i 90-ih godina). Od 2000. u nadijevanju se osobnih imena sve više teži za individualizacijom te se fond osobnih imena znatno proširio. Posebno je to očito u žena. Unutar deset su najčešćih imena stanovnica Dubrovačko-neretvanske županije rođenih prije 1929. Marija (1.), Mara (2.) i Mare (4.), Ane (3.) i Ane (7.) te Kate (5.) i Kata (6.), dakle tri temeljna imena s ukupno sedam inačica, ističe stručnjak te nastavlja:
- Godine 2019. samo je jedan par takvih imena bio među prvih deset: Mara i Marija (na diobi 9. mjesta). Treba napomenuti kako se na dubrovačkome području (ali i po otocima) osobno ime Mara (s kratkim a) izvodilo od Margarita, a Mare je bila izvedenica od Marija. Među deset su najčešćih ženskih imena 2019. Mia, Marta, Maris i Ema, ženska imena koja ni u jednome međupopisnome razdoblju nakon 1930. nisu bila među prvih deset, a i ženska imena Laura, Lea, Lana, Elena, Karla, Klara i Luce sve do 2000. nisu bila osobito česta. Mogli bismo reći da stanovnice Dubrovačko-neretvanske županije sve češće nose kratka i/ili strana (Mia, Lea, Ema, Elena, Karla, Lana, Maris), a da žensko ime Luce brani čast starih pokraćenih tvorba na -e na dubrovačkome području i otocima (uz Mare, Ane i Kate još je i osobno ime Jele do 1929. bilo među prvih 10). Kako bismo predočili razmjere promjena u odnosu na ranija razdoblja, vratimo se u XIV. stoljeće kad su najčešća ženska imena među dubrovačkim vlastelinkama bila Margarita (usp. Mara), Ana, Nikoleta, Frana, Jele, Marija, Desislava, Dobroslava, Kata, Radoslava i Stane. Danas je stanje znatno drukčije jer su se ženska imena znatno približila hrvatskomu prosjeku. Posebnost je naše županije u 2019. u odnosu na stanje u cjelokupnoj Hrvatskoj veća čistoća ženskih imena Maris, Mara i Marija, ali i činjenica da ženska imena Sara i Rita nisu među deset najčešćih, obrazložio je onomastičar.
Potom se osvrnuo na najčešća muška imena.
- Kad je riječ o muškim imenima, napomenimo da su među prvih deset muških imena među rođenima do 1929. također bile česte inačice istoga osobnog imena: Ivan (1.) i Ivo (2.), Antun (3.) i Ante (6.), Petar (4.) i Pero (9.) te Nikola (5.) i Niko (8.). Takvih parova više među deset najbrojnijih muških imena nema, a među 20 je samo jedan – Niko (4.) i Nikola (15.). Muška su imena nešto tradicionalnija. Tako su u XIV. stoljeću najčešća muška imena dubrovačkih vlastelina bila Marin, Nikola, Ivan, Matej/Matija, Petar, Mihael/Mihajlo, Junije/Džono, Vlaho, Andrija i Bartul. Od njih je samo osobno ime Džono već stotinjak godina gotovo nepoznato, ali se odrazilo u istozvučnome prezimenu u istočnoj Hercegovini. Među 10 najčešćih imena u 2019. samo se tri u međupopisnim razdobljima nakon 1930. nisu pojavljivala među deset najčešćih: Matej, Jakov i Karlo. Ipak, i ta se muška imena (osim donekle Karla) mogu smatrati tradicionalnim (Matej i Mateo novije su inačice starijega imena Mate/Mato) kao i osobna imena Lovro, Toma i Mihael, razmjerno česta u matičnim knjigama već nekoliko stoljeća, a danas među 20 najčešćih.
Novim se muškim imenima mogu smatrati strana imena Noa, Leon i Matija s tim da je Matija do 1929. bilo deseto žensko ime po čestoći i nije se nadijevalo muškarcima. Iz podataka je razvidno kako se postupno gube područne razlike. Tako je lik Mato bio temeljni na kopnu istočno od Neretve, na istoku Pelješca i Elafitima, a Mate zapadno od Neretve te na zapadu Pelješca i Korčuli. Danas ih u velikoj mjeri zamjenjuju imena Matej, Mateo i Matija. Lik je Mihajlo bio čest na istoku Pelješca i među Hrvatima u istočnoj Hercegovini, a u ranome srednjovjekovlju i u samome Gradu. Uz njega je bio raširen i lik Mihovil te pokraćena imena Miho (dubrovačko područje i istočna Hercegovina) te Mijo (zapadnoneretvansko). Tih osobnih imena više nema među češćima, a ni imena mjesnih svetaca kao što su Todor (Korčula), Damjan (Lastovo) ili Srđ (Dubrovnik). Na otocima i u Neretvanskoj krajini nešto su češća imena Roko i Ante nego u dubrovačkome dijelu s tim da je osobno ime Ante nekoć bilo češće u franjevačkim župama. I muška su se imena znatno približila hrvatskomu prosjeku. U odnosu na hrvatski prosjek u našoj su županiji znatnije zastupljena muška imena Niko, Marin i Marko, a osobna imena David i Borna te Mateo, za razliku od ostatka Hrvatske, nisu među deset najčešćih. Osobno je ime Mateo, doduše, prvo ispod crte (11.), a treba istaknuti da je osobno ime David u srednjemu vijeku bilo izrazitije potvrđeno samo u Dubrovniku i Kotoru (kao i ime Juda koje također više nije omiljeno). Mode se očito mijenjaju kao i područja koja ih zahvaćaju, poručuje Vidović.
Na kraju, onomastičar zaključuje:
- Ukratko, osobna se imena u posljednjih dvadesetak godina sve više individualiziraju i sve brže mijenjaju. Pomalo je neobično ipak to da individualizacija i brze promjene osobnoimenski fond naše županije sve više uprosječuju, pa smo od županije koja je donedavna poprilično odstupala od hrvatskoga prosjeka, u posljednjih dvadesetak godina postali znatno manje prepoznatljivi. Na to su sigurno utjecale i demografske promjene, tj. znatno iseljavanje iz pasivnih krajeva, a useljavanja u gradove, posebno Dubrovnik, čije je osobnoimenski fond do početka XX. stoljeća bio izrazito prepoznatljiv, navodi Vidović.
Inače, Vidović će u sklopu Mjeseca hrvatskog jezika 5. ožujka u Saloči od zrcala s početkom u 18 sati održati predavanje "O dubrovačkim imenima i prezimenima".
