Na skijanje kreće 200.000 Hrvata: jedna povoljna destinacija posebno je popularna, ovo su najtraženiji termini i prosječne cijene, a mnogi će djeci tražiti ispričnice za škole...

Zbogom korona-mjere, testiranja i COVID potvrde! – tisuće Hrvata napokon se u punom obujmu vraćaju svojim omiljenim skijaškim odredištima već početkom 2023. godine, a buking i prodaja skijaških aranžmana vratili su se na razinu pretpandemijske, 2019. godine, piše Slobodna Dalmacija.

Iako u ovom trenutku ni u jednoj agenciji i krovnoj putničkoj udruzi ne raspolažu egzaktnim brojkama koliko će se ukupno naših građana u novoj skijaškoj sezoni 2023. godine uputiti na inozemna skijališta, podsjetimo kako su se prije pandemije te brojke “vrtjele” oko 200 tisuća hrvatskih putnika skijaša po sezoni.

Veliki povratak

U protekloj 2021./2022. sezoni još su uvijek na snazi bile određene prutuepidemijske mjere, tržište se tek počelo oporavljati od “siromašnih” pandemijskih godina, a procjene su govorile da je u toj sezoni na stranim skijalištima u zimskim radostima uživalo oko 120 tisuća Hrvata.

No već ovog ljeta, kada su počele rezervacije i kada su sve restrikcije vezane uz COVID-19 ukinute, sve je upućivalo na to da se vraćamo na staro i da zaljubljenike u snježne padine neće zaustaviti ni divljanje cijena energenata. U nekim agencijama potvrdili su kako su već rasprodali sve aranžmane, osobite one u udarnim “hrvatskim terminima”.

– Da, točno je, vraćamo se na pretpandemijske brojke. Sve naše članice potvrđuju kako im je prodaja skijaških aranžmana za novu sezonu na razini ili čak nešto bolja nego 2019. godine, uglavnom nikome nije lošija. Cijene aranžmana u prosjeku su veće za deset do 15 posto u odnosu na proteklu godinu, poskupjeli su i smještaj i skijaške propusnice – potvrdio je u četvrtak Tomislav Fain, predsjednik Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) i vlasnik zadarske turističke agencije “Terra Travel”. Omiljene destinacije tradicionalno su one u Sloveniji, Austriji i Italiji, ali zanimanja ima i za Francusku i Bosnu i Hercegovinu.

Iako se godinama “hrvatskim skijaškim tjednom” smatrao drugi tjedan siječnja, sada su se stvari ponešto izmijenile. Naime, i ove su školske godine zimski praznici u Hrvatskoj podijeljeni u dva dijela – prvi dio u trajanju od dva tjedna kreće od Božića, a učenici se u klupe vraćaju 9. siječnja 2023. godine, kada počinje drugo polugodište. Drugi dio predviđen je u razdoblju od 20. do 24. veljače iduće godine, a povratak na nastavu će biti 27. veljače.

To je donekle utjecalo i na izmjenu dotadašnjih skijaških navika, odnosno rezervaciju termina. Iako Tomislav Fain ističe, a isto potvrđuju i u nekim drugim turističkim agencijama, kako su i u novoj skijaškoj sezoni najviše prodanih aranžmana zabilježili u drugom tjednu prvog mjeseca iduće godine, odnosno u terminu od 7. do 14. siječnja, dogodilo se da će u nekim agencijama udarni termin biti prvi tjedan odmah iza Nove godine, upravo iz želje roditelja da djeca ne izostanu s nastave.

Ipak, s obzirom da će velik dio obitelji na skijališta krenuti u vrijeme kada u Hrvatskoj počinje drugo polugodište, neizbježno će se morati pisati ispričnice.

Hrvati na snježnim padinama
 

Tom Dubravec/Cropix

Ukupni trošak

– Drugi tjedan siječnja tradicionalno je “hrvatski skijaški tjedan”, a aranžmani su tada gotovo upola jeftiniji nego, primjerice, oko blagdana Božića i Nove godine. Upozoravali smo da se preraspodjelom školskih praznika zadire u te navike i da se ljudi koji vole skijanje neće odreći putovanja – kaže Tomislav Fain.

Dodaje kako je nekad i do 90 posto Hrvata u tom tjednu išlo na skijanje, ali da je za očekivati kako će se zbog preraspodjele praznika sada to “razvući” i na druge termine. Što se tiče prosječne cijene aranžmana koju će naši “skijaši” iskeširati za uživanje u zimskim radostima na inozemnim destinacijama, to je, kaže, teško izračunati.

– To ovisi o mnogo elemenata, od tipa smještaja, uključenih sadržaja, udaljenosti od skijališta, cijene skijaških propusnica i ostaloga, pa se cijene mogu kretati od tri tisuće kuna po apartmanu do 50 tisuća kuna i više, koje je netko spreman platiti za nešto luksuzniji aranžman. Teško je dati nekakav prosječan izračun za osobu ili obitelj – ističe Tomislav Fain.

Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i predsjednik Uprave turoperator tvrtke “Uniline”, zadovoljan je jer je zanimanje putnika za zimske i skijaške aranžmane veliko.

– Rezervacije su na razini 2019. godine, ušli smo u normalnu fazu poslovanja kada je riječ o skijaškim aranžmanima. Kao što su naši gosti nakon dvije pandemijske godine bili željni Jadrana, tako su sada naši ljudi pohrlili na skijališta, unatoč nešto većim cijenama, koje su negdje porasle i do 20 posto. No onaj tko voli skijanje sve će dati samo da na skijanje ode – kaže Boris Žgomba.

I prema njihovim podacima, zasad je po prodaji najjači drugi tjedan siječnja. Iako su naši ljudi, dodaje, koncentrirani uglavnom na ta prva dva tjedna početkom nove godine, kada se najviše putuje na skijaška odredišta, ne treba zaboraviti kako skijaška sezona traje do ožujka te da je, uz mnogo individualnih putovanja, teško dati neke preciznije prognoze koliko će Hrvata na koncu ove sezone otputovati u snježne krajeve.

Sve veći interes za BiH

Pitamo ga imaju li Zagrepčani, Dalmatinci, Istrani, Slavonci različit “ukus” kada je u pitanju odabir omiljene skijaške destinacije.

– Ne bih rekao da je to stvar ukusa, nego prije geografskog faktora. U osnovi svi putuju svagdje, samo se zna dogoditi da udaljenost do nekog odredišta, uz naravno cijene, može biti presudna u odabiru. Splićanima, općenito ljudima iz Dalmacije, blizu je BiH, postoji veliki interes za Jahorinu i Vlašić. Međutim, općenito sve je veći interes za BiH iz cijele Hrvatske, cijene su ondje od 10 do 20 posto niže nego drugdje, a ljudi se vraćaju zadovoljni.

Istrani zbog blizine najčešće odlaze u Italiju, Sloveniju, Austriju, čak i u Slovačku. Ljudi iz zagrebačke regije putuju posvuda, ali, kao što sam rekao, nekad je presudno imaju li ljudi volje voziti i po 18 sati da bi stigli na željeno odredište – prenosi Boris Žgomba iskustva hrvatskih “skijaša”.

Ako još ulazak u schengenski režim skrati beskrajna čekanja i gužve na granicama, eto dodatnog razloga za uživanje na idiličnim bijelim padinama.