Općinski sud u Dubrovniku 47 godina je vodio ostavinsku raspravu o imovini koja je ostala iza Andrije Stipinovića koji je živio u tome gradu. Davne 1973., dakle dok je Hrvatska još bila u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, dubrovački Općinski sud pokrenuo je ostavinsku raspravu koja će biti okončana tek u veljači ove godine, piše Jutarnji list.
Ustavni sud je ovih dana objavio odluku kojom je živućim nasljednicima Andrije Stipinovića, kojih je devetoro, dodijelio ukupno 160.032 kune naknade zbog povrede ustavnog prava na suđenje u razumnom roku. Troje nasljednika dobilo je po 25.600 kuna, dvoje po 19.900 kuna troje po 13.666 kuna, a jedan 16.100 kuna.
Navedene naknade su među najvećima koje se u Hrvatskoj dodjeljuju za povredu ustavnog prava na suđenje u razumnom roku. Ali i trajanje ostavinskog postupka na najjužnijem hrvatskom sudu bilo je rekordno dugo ima li se u vidu da je ostavinski postupak pokrenut još u vrijeme dok je na čelu bivše države bio Josip Broz Tito.
Odugovlačenje
Ustavni je sud u svojoj odluci konstatirao da taj maratonski ostavinski postupak nije bio činjenično složen te da nasljednici svojim ponašanjem nisu pridonijeli njegovu odugovlačenju.
Ostavinski postupak, naime, nije prekidan zbog parnica koje tijekom ostavinskih postupaka nasljednici nerijetko pokreću jedni protiv drugih sporeći se oko nasljedstva, dakle za njegovo blagovremeno okončanje nije bilo ozbiljnih prepreka.
Neki nasljednici umrli
Otegotna okolnost koja je usporila postupak po mišljenju Ustavnog suda mogla biti ta što se imovina koja je bila predmet ostavinskog postupka nalazi izvan područja nadležnosti Općinskog suda u Dubrovniku.
Imovina se, naime, nalazi u Stobreču, mjestašcu kraj Splita, dakle području Splitsko-dalmatinske županije. Zbog dugotrajnosti postupka dio prvih nasljednika je preminuo pa je sud morao utvrđivati nasljednike nasljednika. No i to, po mišljenju Ustavnog suda, nije razlog da postupak traje gotovo pola stoljeća.
Splitski odvjetnik Nikola Jurić, koji je u ime Stipinovićevih nasljednika u siječnju 2019. podigao ustavnu tužbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, kazao nam je da je ova ostavinska rasprava starija od njega - pokrenuta je sedam godina prije njegova rođenja. Na pitanje kolika je ostavina za čiji je prijenos na nasljednike dubrovačkom sudu trebalo gotovo pola stoljeća, odvjetnik odgovora da i nije osobito velika.
Riječ je, tvrdi, o manjoj kamenoj kući u Stobreču koja se od starosti urušava, te nekoliko parcela zemlje.
Stipinovićevi su nasljednici, nastojeći natjerati dubrovački Općinski sud da okonča njihov ostavinski postupak, u zadnjih 11 godina u više navrata Županijskom sudu podnosili zahtjeve za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.
Županijski sud je prvi takav zahtjev prihvatio u srpnju 2009. i naložio Općinskom sudu u Dubrovniku da postupak završi najdulje za šest mjeseci. Do početka 2018. bilo je nekoliko rješenja županijskih sudova kojima se dubrovačkom Općinskom sudu nalagalo da u roku od šest mjeseci ili godinu dana okonča postupak, ali ga je taj sud uvijek iznova i iznova probijao.
Vrhovni sud odbio
Nasljedniku koji bi pokrenuo i dobio spor za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, Županijski sud dodjeljivao bi simboličnu naknadu od 1000 kuna.
Na zadnju takvu odluku Županijskog suda nasljednici su se žalili Vrhovnom sudu. Vrhovni je sud im je, međutim, odbio povećati iznos odštete naloživši dubrovačkom Općinskom sudu da najdulje za godinu dana okonča ostavinski spor.
Tek tada su nasljednici podnijeli ustavnu tužbu zbog povrede prava na suđenje u razumnom roku, dobili su pravičnije naknade u rasponu od 13.666 do 25.600 kuna, a početkom ove godine Općinski sud u Dubrovniku napokon je okončao postupak nasljeđivanja. Odštete Stipinovićevim nasljednicima platit će porezni obveznici, piše Jutarnji list.