- Opet su pogriješili! Najavili delumbije, upalio se žuti alarm zbog gromova, a u Gradu par puta zagrmjelo, kiše nije palo ni kapi! Zaludu im sateliti i sva tehnika kad ništa ne mogu predvidjeti! - Njorganja na račun stručnosti meteorologa i (ne)točnosti vremenskih prognoza slušamo redovito, a zaredala su i nakon zadnjeg, uglavnom sunčanog dubrovačkog vikenda koji je, podsjećaju kritičari, najavljen kao siv i kišovit.
Na Šipanu 'orkan', u Gradu utiha
Viši predavač na Pomorskom odjelu Sveučilišta u Dubrovniku, kapetan Miloš Brajović koji među ostalim kolegijima predaje i navigacijsku meteorologiju, tvrdi kako kritike nemaju nikakvog osnova, jer su službene prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda u najmanje 95 posto slučajeva apsolutno precizne:
- Sve ovisi o mikrolokaciji i onom tko gleda i što gleda. Dubrovačko-neretvanska županija je jedno od meteorološki najraznolikijih područja kod nas, s pet različitih mikrolokacija. U dolini Neretve je jedno vrijeme, na Pelješcu drugo, u Župi treće, u Gradu četvrtu, a gdje su još otoci i vale? A na nacionalnim televizijama sve strpaju pod dubrovačko područje koje se zapravo proteže od Stona do Konavala. Zbog konfiguracije terena, dolina, obala i otoci su priča za sebe, pa ne treba čuditi ako je u Neretvi prolom oblaka, a mi se ne Prevlaci kupamo kao da se ništa ne događa. Ja, primjerice, živim na Šipanu gdje je dinamički sustav Aladin DHMZ-a prošlu nedjelju, 19. rujna, ujutro predvidio kratkotrajno nevrijeme koje nije izostalo. U 45 minuta palo je 10 litara kiše po metru četvornom, lebić je umalo porazbijao barke, ostali smo bez telefona i interneta zbog udara groma. A u Gradu se samo malo naoblačilo i uskoro potom razvedrilo – uspoređuje prof. Brajović meteorološke oprečnosti u Dubrovniku i na Šipanu koje međusobno dijeli tek oko 12 kilometara.
Zima i ljeto bez greške
Za Brajovića su televizijske prognoze za širu javnost dvojbene jer previše generaliziraju:
- Na Novoj, RTL-u i Dubrovačkoj televiziji prognoze su neprecizne, kao skinute s mobitela. HTV 1 nešto bolje stoji, posebno na vijestima u 15 sati i središnjem Dnevniku, no ljudi opet dobivaju samo uopćenu sliku. Najlakše je reći da će biti padalina na dubrovačkom području, ali gdje? U Mokošici, na Elafitima ili u Konavlima? Ili u nekoj maloj vali? S današnjom tehnikom se može lako lokalno provjeriti stanje up to date. A i sustav Aladin je puno napredovao od početaka 2000., u hodu se ispravljao i sad 'zna' da puno ciklona koje s Pelješca skrenu prema Neretvi ne moraju završiti u Dubrovniku. Moglo bi se reći da se Aladin perfektan - kaže naš sugovornik i dodaje kako je točnost prognoze do 24 sata stopostotna, a do 3 dana postotak je oko 60. Kratkoročne i srednjoročne prognoze su, kaže, jako pouzdane:
- Ako je išta danas tehnološki uznapredovalo, onda su to mobiteli i meteorologija. Do prije 20 godina moglo se reći da je u prognozama bilo dosta čaranja-baranja, ali danas nema greške. Može eventualno doći do manjih odstupanja u proljeće i jesen zbog nestabilnosti u atmosferi i neujednačenih temperatura mora i zraka, ali ljeti i zimi modeli su gotovo nepogrešivi – tvrdi kapetan Brajović i napominje da su određene oscilacije u predviđanju vremena normalna stvar jer ipak govorimo o (bližoj) budućnosti:
- Da nije tako, ne bi se zvala vremenska prognoza nego nešto vremenski egzaktno – kaže kroz šalu naš sugovornik.
