Međunarodni kazneni sud iz Haaga izdao je tjeralicu za međunarodnim odmetnikom Vladimirom Vladimirovičem Putinom 17. ožujka, tereteći ga za ratne zločine u Ukrajini. Ako uđe na teritorij država potpisnica Rimskog statuta, one su zakonski obvezne izvršiti nalog za uhićenje Putina i njegove povjerenice za dječja prava Marije Lvove-Belove. To obuhvaća sve članice Europske unije, većinu afričkih država, sve latinoameričke i južnoameričke države osim Kube i Nikaragve, pa čak i Tadžikistan, piše Slobodna Dalmacija.
To je, međutim, tako samo u teoriji: ovaj sud nema vlastite policijske snage i ovisan je o nacionalnim tijelima potpisnica za provedbu zakona. Bivši sudanski čelnik Omar al-Bashir ima, na primjer, dva naloga za uhićenje ove iste institucije, a unatoč tome što je posjećivao neke države potpisnice Rimskog statuta i dalje je na slobodi. Iako je nekoliko država članica NATO-a, uključujući Njemačku i SAD, istaknulo svoje obveze poštivanja naloga za uhićenje Putina iz Haaga, Mađarska je ipak najavila kako neće ruskog predsjednika ako uđe u zemlju. Orbanov glasnogovornik je kazao da nema osnove u mađarskim zakonima za takvo što, iako je i Budimpešta potpisnica Rimskog statuta.
Dmitri Medvedev, Putinov partner i bivši ruski premijer, upozorio je nedavno da bi svaki pokušaj uhićenja Putina po nalogu ICC-a predstavljao objavu rata Rusiji. Zbog svega su se zahuktale rasprave o tome bi li Putin mogao biti uhićen ovog kolovoza u Južnoj Africi, ako ode na summit zemalja BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika)
Vlad Miknjenko, stručnjak za postkomunističku transformaciju istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza sa Sveučilišta u Oxfordu, rekao je za Newsweek kako vjeruje da bi Putin mogao biti uhićen i poslan na sud u Haagu bude li prethodno uklonjen s vlasti, ili ako mu ruske elite namjeste uhićenje s namjerom da ga se riješe.
Kremlj je oduvijek paranoičan oko Putinove sigurnosti i vjeruje da Amerika upravlja svijetom, smatra Miknjenko, pa Putin neće kročiti na teritorij nijedne države koja bi ga mogla izručiti da izbjegne takvu mogućnost. Završi li ipak u nekoj takvoj zemlji, to bi mogao biti samo rezultat zavjere silovika i drugih urotnika koji će mu pokušati namjestiti klopku.
Boris Bondarev, bivši ruski diplomat koji je podnio ostavku zbog invazije na Ukrajinu prošle godine, također smatra da je Putin lako zamjenjiv i da bi na kraju mogao biti prisiljen odstupiti ako izgubi rat. Miknjenko, pak, vuče jasne paralele Putina sa slučajem Slobodana Miloševića koji je nakon gubitka vlasti u Srbiji također bio izručen u Haag kao zalog za poboljšanje narušenih odnosa Beograda sa Zapadom. Postputinovski ruski čelnici mogli bi izvesti isti taj trik ako požele normalizaciju s Ukrajinom i zapadnim zemljama, no u goroj varijanti tog scenarija Putin možda i ne stigne do Haaga.
"S obzirom na ono što bi potencijalno sve mogao otkriti haaškim sucima o korupciji i unosnim poslovima između Moskve, oligarha i velikih zapadnih prijestolnica, bit će puno želja da ga se ušutka prije nego dođe do suda, smatra Miknjenko.
Osim rizika da Putin bude izručen Haagu od ruske elite, mogao bi se suočiti s problemima već i samim posjetama drugih zemalja. Bivši britanski premijer Tony Blair suočio se, primjerice, s najmanje pet incidenata u kojima ga je javnost pokušala "građanski uhititi“ zbog navodnih ratnih zločina i invazije na Irak 2003. godine. Blair je čak i kod kuće u istočnom Londonu doživio da mu barmen stavi ruku na rame i pozove ga na uhićenje u policiju, jer je svojedobno pokrenuo "neizazvani rat protiv Iraka".
Premda nije previše opasan po Putina dok boravi u Rusiji, nalog za uhićenje iz Haaga učinio ga je ipak i kod kuće prilično ranjivim i javno poniženim. Zbog toga ruska TV to gotovo nikako i ne spominje, jer mu ruši imidž nedodirljivog silnika. Prijetnje Dmitrija Medvedeva ratom u slučaju pokušaja uhićenja Putina nikoga u EU previše ne impresioniraju, osim možda Viktora Orbana: njemačke su vlasti odmah službeno potvrdile da će provesti nalog dođe li u njihov dohvat. Kad je riječ o bilo kojoj državi NATO-a, Rusija ionako dobro zna da bi ih sve što poduzmu u slučaju eventualne odmazde odmah dovelo u izravnu konfrontaciju s cijelim NATO-om.
Oleksandr Moskalenko, suradnik za demokraciju pri CEPA-i, kaže da Putinovo uhićenje u bilo kojoj zemlji Zapada najvjerojatnije ne bi izazvalo nikakav širi rat. U Moskvi dobro znaju da svaka akcija protiv članice NATO-a znači zajednički odgovor cijelog NATO-a, a Rusija se trenutno nije sposobna nositi ni s Ukrajinom, a kamoli sa Sjevernoatlantskim vojnim savezom.