Priča Mirele Čavajde, 39- godišnje majke iz Zagreba posljednja dva dana ne silazi s naslovnih stranica medija i to ne bez razloga. Ispovijest hrabre žene kojoj su liječnici odbili izvršiti prekid trudnoće u 26. tjednu unatoč malformacijama ploda potaknula je pravu lavinu, a javnost posebno problematičnim smatra to što su joj savjetovali da se za pomoć obrati u susjednoj nam Sloveniji, piše Slobodna Dalmacija.
Ohrabrene njenim istupom, u medije su stigle i druge žene koje su proživjele slične situacije. O tome koliko je takva praksa učestala i što točno možemo učiniti popričali smo s Udrugom RODA.
- Da, ovaj problem postoji godinama i žene se upućuju konkretno u Sloveniju koja ima liberalnije društvene stavove i prakse i u ovakvim slučajevima efikasnije procedure - žene brže i lakše dodđ do prekida trudnoće jer je sustav tako posložen i jer ima jako malo liječnika sa prizivom savjesti - kazala nam je Daniela Drandić, Voditeljica programa Reproduktivna prava u udruzi.
Kako kaže, žene se tada najčešće obraćaju medijima, njihovoj udruzi ili sličnim organizacijama jer tamo pronalaze više razumijevanja.
- Da, javljaju se nama ili medijima. Pomoći im možemo tako da svi kolektivno shvatimo da je pobačaj rutinski zdravstveni zahvat, a ne političko ni ideološko pitanje. Zakon koji regulira pobačaj regulira način na koji se liječi žena sa spontanim pobačajem, kako se liječi žena koja nosi dijete koje ima teške malformacije i koje će umrijeti prije ili brzo nakon poroda, kao i žena koja ne može zdravstveno podnijeti trudnoću i zato želi sterilizaciju - nastavlja Drandić.
Tvrdi kako zakon predviđa ovakve slučajeve, ali praksa izgleda potpuno drugačije.
- Bolničko povjerenstvo može odlučiti o pobačaju bez ograničenja na tjedan trudnoće u slučajevima poput ovog. No, zadnje godine pojavili su se slučajevi gdje trudnice jako je teško dobiju pravovremeno pozitivno mišljenje povjerenstva ako se radi o trudnoći nakon 21. tjedna. Ne znači to da trudnica nužno dobije izričitu i pisanu odbijenicu već ju se šalta od liječnika do liječnika, od bolnice do bolnice, bez da joj se ponudi konkretan opis mogućnosti sa prednostima i nedostacima istih - kazala je naša sugovornica.
Zaključuje kako je sada na svima nama je da vršimo pritisak na vladajuće da konačno pripreme i usvoje novi, suvremeni i liberalni zakon koji će tretirati pobačaj kao zdravstveni zahvat ključan za zdravlje svih žena i djevojki u Hrvatskoj.
Zakonski određeno
Podsjetimo, prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece, u Hrvatskoj žena može legalno izvršiti pobačaj bez dozvole povjerenstva ako se radi o trudnoći koja traje do 10 tjedana, a isti je moguće učiniti u ovlaštenim zdravstvenim ustanovama. Liječnici ginekolozi zaposleni u tim ustanovama imaju pravo na priziv savjesti koji im omogućava da se ograde od činjenja istoga.
O razlozima zbog kojih se žene odlučuju na ovaj potez nećemo polemizirati, ali od iznimne je važnosti još jednom naglasiti kako ovo prečesto vrijedi za sve one žene kojima se prilikom pregleda ustanove značajne zdravstvene teškoće ploda zbog kojih ako uopće dođe do rođenja dijete ono može imati teške prirođene tjelesne ili duševne mane koje bi zagarantirale da nikada neće imati samostalan život.
Tim ženama ovako kompliciran proces medicinskog prekida trudnoće dodatno pogoršava situaciju koja ionako ostavlja pregolem psihički trag, a od liječnika najčešće čuju da je prekasno za pobačaj jer je prošao zadani rok što nije u skladu s člankom 22. Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece gdje jasno piše pod kojim je uvjetima prekid trudnoće moguć i nakon tog roka, a između ostalog je naznačeno i da je moguć „kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama“.
S time da su na ovaj način Mireli zakinuta njena prava slaže se i njezina odvjetnica Vanja Jurić koja je bila i prva osoba koja ju je informirala o tome.
- Ona nije dobila nikakve upute, savjete, nikakvu podršku. Radi se o bolnici Sveti Duh, gdje su joj rekli da joj dijete ima tumor koji je izrazito velik i da joj oni ne mogu pomoći jer je prekid trudnoće u toj fazi nezakonit te da ode kući i pokuša potražiti pomoć u Sloveniji- kazala je odvjetnica Jurić u jučerašnjem istupu u medije u kojem je nekoliko puta naglasila kako prekid trudnoće u ovoj fazi nije nezakonit.
- Postoje taksativno navedeni uvjeti u zakonu kada se prekid trudnoće može napraviti i nakon 10. tjedna trudnoće. Po svim medicinskim nalazima, ti uvjeti su u cijelosti ispunjeni. Međutim, ona nije dobila nikakve upute ili nadu da je to moguće napraviti u Hrvatskoj - dodala je odvjetnica.
- Podnijeli smo zahtjev u četiri bolnice, od toga nitko nije odgovorio do danas. Kada je ovo sve izašlo u medije odgovorila je bolnica Merkur koja ju je pozvala da dođe na pregled. Ne naznačuju koja će im biti odluka, nego samo pozivaju na pregled, a odlučit će na temelju nalaza iako već postoje nalazi iz dvije različite ustanove - zaključila je Jurić.
Bez odgovora iz Ministarstva
Upit o ovome smo poslali i Ministarstvu zdravstva, u kojem smo ih između ostalih i upitali o tome znaju li da se ženama savjeruje odlazak u drugu državu zbog ovakvih situacija te gdje je zapelo s osuvremenjivanjem zakona koji je još 2019. godine trebao biti poslan na saborsku proceduru. Odgovor do zaključenja teksta nismo primili, ali moramo napomenuti kako su se na ovaj slučaj osvrnuli u jučerašnjem priopćenju.
- Ministarstvo zdravstva je poduzelo sve aktivnosti kako bi se svakoj ženi u toj neizmjerno teškoj situaciji pružila adekvatna zdravstvena pomoć te ponovno skreće pozornost svim zdravstvenim ustanovama na obavezu pravovremenog i točnog informiranja pacijentica o njihovim pravima i mogućnostima koje mogu ostvariti u Hrvatskoj. Nakon isteka deset tjedana od dana začeća, prekid trudnoće može izvršiti samo po odobrenju komisije uz pristanak, odnosno na zahtjev trudne žene, u slučajevima kad se na temelju medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi način ne može spasiti život ili otkloniti narušenje zdravlja žene za vrijeme trudnoće, porođaja ili poslije porođaja, kad se na temelju medicinskih indikacija i saznanja medicinske znanosti može očekivati da će se dijete roditi s teškim prirođenim tjelesnim ili duševnim manama te kada je do začeća došlo u vezi s izvršenjem krivičnog djela silovanja, obljube nad nemoćnom osobom, obljube zloupotrebom položaja, obljube s djetetom ili rodoskvrnuća - stoji u priopćenju.
U teoriji, pobačaj je u Hrvatskoj moguć, ali čak i s tim izuzetkom zabrane do njega je gotovo nemoguće doći. Mnoge bolnice, a poseban naglasak tu stavljamo na one u manjim sredinama (iako ima i onih u Zagrebu koje pripadaju istoj kategoriji, imaju visoku, ako ne i stopostotnu stopu priziva savjeti zbog čega žene iz tih sredina zbog zdravstvene zaštite moraju putovati i na drugi kraj države.
Ponovno, po tko zna koji put na žene i majke stavlja se velik emocionalan stres, iscrpljuje ih se financijski i šalje u druge države za nešto što bi trebalo biti zakonski riješeno te im se ne pruža adekvatna liječnička pomoć i to u situaciji koja sama po sebi ostavlja neizbrisiv psihički ožiljak
Ipak, čudi li nas više išta od ove zemlje koja svoje stanovnike, a posebno stanovnice sustavno zanemaruje?
Često smo nezaštićene, nerijetko slabije plaćene te prepuštene na milost i nemilost poslodavaca kojima je trudnoća razlog za uručivanja otkaza, a sada je očitije nego ikada, zakinute za naša ustavna prava. Nepovezana s ideologijom i stavovima nego zdravljem. Ne zaboravite, dokle god da jedna od nas ima ovaj problem, imamo ga sve.