Uz sukob Izraela i Hamasa koji je izazvao snažne emocije, američka privatna sveučilišta pokušavaju hodati po rubu između zahtjeva bogatih donatora da jasnije podupru Izrael i poštivanja prava prosvjednika na slobodno izražavanje.
Nekoliko bogatih Amerikanaca zaprijetilo je da će povući financijsku potporu prestižnim privatnim učilištima poput Sveučilišta Harvard u Massachusettsu ili Sveučilišta Pennsylvania, poznatog kao UPenn.
Zaklada Wexner, koja radi na pripremi mladih židovskih vođa u Sjevernoj Americi i Izraelu, otišla je korak dalje prekinuvši partnerstvo sa školom Kennedy na Harvardu.
Navodeći "tužan neuspjeh vodstva Harvarda da zauzme jasan i nedvosmislen stav protiv barbarskih ubojstava nevinih izraelskih civila od strane terorista", obitelj Wexner, osnivač lanca Bath & Body Works, službeno je prekinula veze sa školom.
Marc Rowan, izvršni direktor investicijskog fonda Apollo Global Management i veliki donator UPenna, zatražio je ostavku predsjednice škole Elizabeth Magill kritizirajući je zbog toga što je dva tjedna ranije škola bila domaćin festivala palestinske književnosti koji je, kako je rekao, uključivao neke "dobro poznate antisemite i poticatelje mržnje i rasizma".
Nezadovoljstvo su izrazili i Kenneth Griffin, direktor investicijskog fonda Citadel i jedan od najvećih donatora Harvarda, te Ronald Lauder, nasljednik kozmetičke grupe Estee Lauder i još jedan donator UPenna, prenose američki mediji.
"Vodstva se kritizira što ne govore odmah ili dovoljno snažno. Prisiljeni su birati strane. A ipak ima mnogo onih koji kažu da s obzirom na raznolikost perspektiva na kampusu, ne može postojati pozicija institucija o tako složenom globalnom pitanju", rekla je Lynn Pasquerella, predsjednica Američke udruge koledža i sveučilišta (AACU).
Na Harvardu je predsjednica Claudine Gay osudila napade Hamasa od 7. listopada, ali njezini kritičari kažu da su njezine riječi bile presramežljive i da su stigle prekasno.
Čelnici Sveučilišta Stanford, u Kaliforniji, i Columbia, u New Yorku, također su pozvani da se jasno ograde od propalestinskih studentskih skupina koje optužuju Izrael, u svojim lecima i na svojim skupovima, da je počinio "genocid".
Skupina profesora s Harvarda pozvala je na prekid uznemiravanja studenata koji su navodno potpisali zapaljivo pismo protiv Izraela. Vozilo koje je vozilo u blizini kampusa nosilo je veliki ekran na kojem su bila prikazana njihova imena i fotografije pod naslovom: "Vodeći antisemiti Harvarda".
Studenti prosvjednici na Columbiji suočili su se sa sličnom reakcijom.
"Ono što čujemo je da su neki studenti u nekim kampusima nervozni u pogledu toga da govore ili možda da prosvjeduju", rekla je Kristen Shahverdian, koja radi na pitanjima obrazovanja u PEN America, koji promiče književnost i slobodno izražavanje.
"Mislim da je taj osjećaj straha opipljiv za neke na fakultetima", rekla je.
U Sjedinjenim Državama se sloboda izražavanja snažno štiti, a čelnici u nekoliko kampusa pozivaju se na takozvano izvješće Kalvenovog odbora iz 1967.
Izvješće koje je izdalo Sveučilište u Chicagu u vrijeme žestokih prosvjeda protiv Vijetnamskog rata i usred nereda oko građanskih prava, zaključilo je da bi uloga sveučilišta trebala biti promicanje raznolikosti mišljenja, a ne zauzimanje stajališta o spornim pitanjima.
Pasquerella je rekao da pritisak donatora potkopava svrhu američkog visokog obrazovanja, a to je "promicanje nesputane potrage za istinom i slobodne razmjene ideja".
Sa svoje strane, Shahverdian je rekla da bi donatori trebali biti "svjesni da je sloboda izražavanja sastavni dio visokog obrazovanja, a to ponekad znači govor s kojim se netko zaista može jako ne složiti."
Pritisak na sveučilišta također odražava slaba javna ulaganja u visoko obrazovanje, prema Pasquerelli, čineći institucije ovisnijima o privatnim donatorima i ostavljajući profesore i upravu izložene pritisku jer se boje gubitka donacija.
Harvard, koji raspolaže sredstvima od gotovo 51 milijarde dolara, kaže da oko 8 posto operativnih prihoda dobiva od donacija.
Sve se to događa u trenutku rastuće polarizacije američkog društva, podijeljenog između demokrata i republikanaca.
Nedavna anketa Gallupa pokazala je da je broj Amerikanaca koji izražavaju "veliko" ili "prilično" povjerenje u visoko obrazovanje pao s 57 posto u 2015. na 36 posto ove godine.