StoryEditorOCM

Iako broj ubojstava žena pada, Hrvatska je i dalje treća u EU po broju femicida. Jedna je stvar posebno zabrinjavajuća

Piše dušan miljuš/ jl
29. prosinca 2023. - 17:27

U ovoj je godini, dosad, u Hrvatskoj ubijeno sedam žena. U posljednjih 20 godina ubijeno je čak 400 žena, a samo lani njih 13 od ukupno 27 slučajeva evidentiranih ubojstava.

U 12 slučajeva ubojstava ženskih osoba ubojice su bili bliski žrtvama, supružnici, izvanbračni ili bivši partneri. Iako je u 2022. nastavljen pad broja ubojstava u odnosu na 2021. za 11 posto, kao i ukupni pad broja ubojstava žena za 7,6 posto, evidentan je porast broja žrtava ženskog spola čije su ubojice bliske osobe.

Prema službenim podacima, Hrvatska je među članicama EU na trećem mjestu po broju femicida u odnosu na broj stanovnika. Posljednji slučaj dogodio se 21. rujna, dan uoči obilježavanja Nacionalnog dana suzbijanja nasilja nad ženama, kada je osječki policajac Marko Smažil (27) hicem iz službenog pištolja ubio Mihaelu B. (21), što je tek na inzistiranje tužiteljstva okvalificirano kao ubojstvo.

"U posljednjih sedam godina gotovo se utrostručio broj slučajeva nasilja nad bliskim osobama. Pritom, 79 posto žrtava čine žene, što nedvojbeno upućuje na rodnu utemeljenost ove vrste nasilja. Međutim, ujedno treba imati na umu da se, istovremeno s porastom kaznenih djela, broj prekršajnih djela nasilničkih ponašanja u obitelji, kao blažeg oblika nasilja, u istom razdoblju skoro prepolovio. Navedeno ukazuje na zaključak da nismo učinili dovoljno, da možemo i moramo više. Na navedeno nas, uz evidentni nastavak trenda brutalizacije nasilja kojemu, nažalost, prečesto svjedočimo, upućuje i osnovno evaluacijsko izvješće GREVIO-a za Republiku Hrvatsku o provedbi Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, Istanbulske konvencije", ističe Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.

image

Višnja Ljubičić

Nera Simic

Prema ocjeni pravobraniteljice, u Hrvatskoj i dalje nedostaju razvoj i dosljedna primjena rodno osjetljivih sveobuhvatnih politika za rješavanje različitih oblika rodno utemeljenog nasilja (uključujući genitalno sakaćenje, prisilne brakove, prisilne pobačaje, prisilnu sterilizaciju, femicid, uhođenje i dr.), sustavna prevencija, edukacija stručnjaka i stručnjakinja na svim razinama. "Razvidno je da se brutalizacija nasilja nastavlja. Uvijek se ponovno vraćamo pitanju nedostatne sveobuhvatne prevencije, kao i nedovoljnoj edukaciji i senzibilizaciji struke, ali i društva u cjelini. Sve stoga upućuje na potrebu za poduzimanje nužnih i neodgodivih promjena u cjelokupnom sustavu."

Prema stajalištu pravobraniteljice, četiri su osnovna temelja učinkovite borbe protiv rodno utemeljenog nasilja i njegovih uzroka, a to su:

rani preventivni, stručni i dugotrajni psihoterapijski rad s obiteljima u konfliktnim situacijama, prije eskalacije rodno utemeljenog ili nasilja u obitelji te prije nego što dođe do raspada obitelji i/ili raspada partnerskih odnosa i često posljedičnog nasilja (uz jačanje svih nacionalnih preventivnih mehanizama); društvena reintegracija počinitelja nasilja u obitelji kroz dugotrajni psihosocijalni tretman.

Nadalje, to je sveobuhvatna edukacija pravosuđa i svih drugih stručnih službi o rodno utemeljenom nasilju, kao i sustavna edukacija o nenasilnim metodama rješavanja sukoba i prihvaćanju različitosti koja mora biti integrirana u obrazovni sustav na svim društvenim razinama. I, zaključno, nulta tolerancija na rodno utemeljeno nasilje, odnosno najstroža primjena postojećih propisa uz izricanje kazni u okvirima zakonskih maksimuma, smatra Višnja Ljubičić.

22. studeni 2024 00:36