Bogata je država Hrvatska kada je u mogućnosti izdvojiti 8,5 milijardi eura za Akcijski plan strategije protiv raka, kojim bi trebala uvjeriti državljane RH da nije dobro pušiti, da nije dobro "lokati" alkohol u nerazumnim količinama, kao i da bi bilo dobro osmaše cijepiti protiv HPV-a, piše Slobodna Dalmacija.
Akcijskim planom želi se postići i bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas. Drugi riječima, opet se treba uvjeriti stanovnike Lijepe naše da se odazivaju na nacionalne programe za rano otkrivanje raka, jer im je to pametno i da ih ne smiju zanemarivati. I sve to košta "tričavih" 8,5 milijardi eura.
Zbog toga je trogodišnji Akcijski plan strategije protiv raka, "težak" 8,5 milijardi eura, koji stručnjaci pozdravljaju, upućen u javno savjetovanje, no udruge pacijenata kažu da je neodređen, neprecizan te da je iznevjerio njihova očekivanja.
Učinak edukacija
– Ni za jednu mjeru, ni za jednu aktivnost nije imenovana odgovorna osoba, imenom ili funkcijom, niti su izneseni konkretni termini za njezino provođenje. Isto tako nije definirano kako oni to namjeravaju smanjiti smrtnost, smanjiti broj onih koji puše, piju... Kažu da će provoditi edukacije. Ali što to znači? Kada provedete neku edukaciju, kako znate rezultate te edukacije i što ste njome postigli? – pita se Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu (KUZ).
Prema Akcijskom planu, ciljevi su povećati očekivano trajanje života sa 78,5 na 79,2 godine, smanjiti udio pušača s 22,1 na 20 posto, smanjiti potrošnju alkohola per capita s 8,7 na 8,4 litre, povećati broj osmaša koji se cijepe protiv HPV-a, postići bolji odaziv na probir za rak te uspostaviti niz mehanizama koji će rano otkrivanje i liječenje raka učiniti efikasnijim nego danas.
Konkretno, za smanjenje broja pušača i konzumenata alkohola najavljuju se izmjene porezne politike, smanjenje dostupnosti i edukacija o štetnosti tih navika.
Na ovu mjeru već su stigli komentari u kojima se sugeriraju radikalniji potezi, poput zabrane pušenje na javnim mjestima i u svim ugostiteljskim objektima, pojačan nadzor prodaje alkohola maloljetnicima te uvođenje drastične kazne za prekršitelje.
Kao jedna od novina navodi se i uspostava Nacionalne onkološke mreže, u koju bi trebale biti povezane sve regionalne i lokalne onkološke ustanove.
– Ovaj Akcijski plan radio se vrlo dugo, ali isto tako dugo vremena se za njega ništa nije znalo. Imam osjećaj da je zgotovljen na brzinu, što bi rekli "zbrda-zdola", kako bi ga se moglo predstaviti javnosti, da javnost vidi da se nešto radilo.
Ima jako puno nedorečenosti u njemu. Imam osjećaj da je napravljen u "pet do dvanaest". Osobno sam ga pročitao, ima nešto više od 30 stranica i već sam dao svoje komentare i sugestije na njega, odnosno iskomentirao sam ono što mislim da bi se u njemu trebalo promijeniti i dopuniti. Hoće li moji prijedlozi biti prihvaćeni, ja to ne znam.
Isto tako, očekujem da će stručnjaci koji su mu dali podršku dati komentare i dopune Akcijskog plana i općenito smatram da bi u njegovu donošenju trebalo biti uključeno puno više ljudi – kazuje Belina.
Informatičko povezivanje
Belina ima još prigovora na Akcijski plan.
– Ne znamo kako će točno izgledati Nacionalna onkološka baza podataka. Nigdje se ne spominje kako će podaci iz baze kliničkih podataka pridonijeti boljim ishodima liječenja i kako će se njome koristiti kliničari. Tko je odgovoran za kvalitetu unesenih podataka i tko će nadzirati njihovo korištenje? – pita se Belina.
Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju prof. dr. sc. Stjepko Pleština kaže, pak, kako je Akcijski plan u skladu s onim što je predvidio Nacionalni strateški okvir protiv raka.
– Akcijski plan je sveobuhvatan, od prevencije do rehabilitacije bolesnika, obuhvaća sve segmente liječenja, kirurško i radijacijsko. Ima jasno definirane ciljeve i pokazatelje rezultata, a navedeni su i izvori financiranja – ističe Pleština.
Na kritike udruga pacijenata da nema konkretnih rokova provedbe, slaže se da ne stoje datumi jer su planovi navedeni samo na godišnjoj razini. Ističe i važnost informatičkog povezivanja svih ustanova, bez čega nema analitike i praćenja ishoda liječenja.
Uza sve ovo važno je napomenuti kako se napokon krenulo i s javnom nabavom radioterapijske opreme, za što Hrvatska ima osigurana europska sredstva, koja, naravno, treba iskoristiti prije negoli propadnu. Rok da uređaji budu nabavljeni, postavljeni u bolnicama i stavljeni u funkciju je kraj 2025.
U Ministarstvu zdravstva kažu da se trenutno nabavlja 21 linearni akcelerator (tri komada 1f VMAT, 15 komada 2f VMAT i tri akceleratora SBRT), te devet CT simulatora.