GLEDATELJI O NOVOM SPOTU ZA POZNATU PJESMU DORIS DRAGOVIĆ: ‘Zašto 15 puta dnevno gledamo patnju?‘

Dva dana nakon razornog potresa u Petrinji, na Staru godinu, HRT je na svoja sva četiri programa počeo emitirati pjesmu "Dajem ti srce" koju izvodi Doris Dragović, popraćenu dramatičnim prizorima koje su njihove kamere snimile neposredno nakon potresa. Tako je počela kampanja za njihovu humanitarnu akciju "Uz nas niste sami", u kojoj pozivaju građane da uplate pomoć na državni račun s kojeg će novac ići unesrećenima. U tih 12 dana na HRT-u su pustili spot 172 puta, što je u prosjeku 15 puta po danu, na što je otišlo 593 minute programa javne televizije, donosi Jutarnji list.

Neki kažu da je kampanja patetična i kičasta jer se oslanja na niske strasti, potresne prizore, a i zbog glazbene pozadine koja je nastala u Domovinskom ratu evocira taj nesretni period. Javili su nam se i brojni čitatelji koji smatraju da su prizori previše uznemirujući, dodajući da su njihova djeca istraumatizirana, tim više što se ovaj spot neprekidno vrti.

Je li sve to previše, pitali smo stručnjake.

Izv. prof. dr. sc. Zlatan Krajina, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, komentira odabir pjesme "Dajem ti srce" za glazbenu pozadinu ove kampanje.

- Pjesma odabrana za akciju pomoći korisno priziva ostanak sa sugrađanima, no melodramatičan zvuk devedesetih (uz poruke da je žena tu da rađa, a pojedinac usmjeren jedino na naciju i Boga), otvara pitanje može li domoljublje biti iskazano suvremenije i pozitivnije, primjerice veličanjem građanske solidarnosti (npr. pjesma "Kad bi svi") i navijanjem za bolju budućnost - kaže Krajina.

Kada je riječ o vizualnom dojmu, govori: - Slika koja prikazuje gotovo isključivo stradanje sugerira beznađe, što ne otvara prostor za nadu u izdržljivost i vjeru u obnovu. Ponavljanje kadrova unesrećenih ljudi čini trenutak nečije osobne patnje medijskom pojavom, treba imati mjeru i pomoći da se spriječi retraumatizacija.

Veteranka komunikologije u Hrvatskoj te Krajinina kolegica na FPZG-u prof. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel kaže da je ključni cilj kampanje bio potaknuti ljude na djelovanje, a to se može postići jedino uz pomoć emocija. Objašnjava nam i koje su emocije na HRT-u htjeli evocirati.

- Cilj je bio potaknuti jedinstvo i zajedništvo kakvi su bili aktualni i 90-ih godina. U svojoj su kampanji iskoristili taj element već samim odabirom pjesme, a u velikoj su mjeri i uspjeli, iako pitanje jest je li tekst kompletno u duhu današnjeg vremena - govori profesorica misleći na, primjerice, dio teksta pjesme koji govori "rodila sam tebi sina".

- To je pjesma koja je nastala u ratnom razdoblju, zbog tadašnjih okolnosti je zamišljena tako kako je i izvedena. Na HRT-u su htjeli uhvatiti atmosferu toga vremena i revitalizirati je - kaže.

Ipak, prema njezinu je sudu pjesma dobro odabrana i uklopljena s videomaterijalima.

Uz ostale medijske sadržaje ljude je, smatra, kampanja doista potaknula da se priključe procesu pomaganja, da doniraju ili odu na teren.

- Ideja je bila pobuditi emociju zbog koje će gledatelji pomisliti: Ovo je grozno, moram pomoći. Ljude je trebalo dotaknuti i potaknuti, a sličan su cilj imale i medijske kampanje 90-ih godina - kaže profesorica Leinert Novosel, dodajući da nema spota ili kratkog filma koji bi jednako djelovao na publiku, ali da je ovaj sigurno dotaknuo brojne ljude.

Ipak, smatra da su na HRT-u s vremenom možda trebali "popustiti" intenzitet kampanje.

- Osobno bih ovaj video predstavila u kraćoj verziji, mislim da nema potrebe da se pjesma stalno emitira cijela. Također, iznenađuje me da nema dodatnog ili alternativnog jinglea i videa, koji bi dotaknuli one koji nisu oduševljeni ovim prvim. No, i to je donekle razumljivo jer su išli na dominantan recept koji će dotaknuti što više ljudi - govori Smiljana Leinert Novosel.

Uspoređuje kampanju i s nekim drugima. Kaže da se po sličnome modelu rade i druge humanitarne kampanje, primjerice one kojima je cilj prikupljanje novca za bolesnu djecu.

- Dječja će bolest svakoga taknuti pa često i za tu svrhu na televiziji možemo vidjeti potresne kadrove. Puno je sličnih kampanja koje su postigle svoj cilj - objašnjava.

Iako HRT-ov spot za "Dajem ti srce" ima kadrove volontera koji pomažu unesrećenima, atmosfera je općenito prilično kaotična. Pitamo profesoricu Leinert Novosel je li se isti ili sličan efekt koji je izazvao ovaj video mogao postići i kadrovima koji su manje potresni i možda optimističniji.

- Ponovno se vraćam na ono da je ideja bila da se ljudi potaknu na djelovanje uz pomoć snažnih emocija. Koristili su postojeće materijale. Naravno da se taj medijski tekst kreira, režira, no pri tome je prioritet bio postići to da ljudi razgovaraju o tome i krenu u akciju. Moje je pitanje jesu li trebali nadograditi ili skratiti priču da ne bude previše dramatična - zaključuje profesorica, dodajući da se ovaj projekt nekima možda ne sviđa, ali da je u konačnici ispunio cilj.

Sa Smiljanom Leinert Novosel slaže se i Krešimir Macan, PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje.

- Pogled na kampanju razlikuje se od osobe do osobe. Ona je izvedena prvoloptaški; temeljni su joj elementi patriotska pjesma i kadrovi velike drame. Oni koji su više emotivno involvirani, to će tako i doživjeti, a drugima će ona biti teški kič - govori Macan.

- Teško da možemo pomiriti ta dva stajališta. No, jedino što je u ovoj situaciji važno jest da je novac prikupljen - kaže.

Koje je njegovo mišljenje?

- Prvi mi je dan taj video bio u redu, no kako prolazi vrijeme, sve je naporniji. Kad je kampanja ovako duga, morate raditi nešto dodatno, nadograditi je. Ali, s druge strane, razumijem da su na HRT-u 'skrpani', da je to najbolje što su mogli napraviti u danim okolnostima. Bio je to i nezgodan vremenski okvir, brojni su bili na godišnjem odmoru - kaže Macan dodajući da je došlo do zasićenja, to više što se pjesma pušta cijela, što si HRT kao javna televizija može priuštiti.

- Kao i cijela Hrvatska, ja sam od njih očekivao više. No, ovo je najviše što su mogli dati. Ako je novac tu, to znači da je kampanja bila uspješna. Estetski svakako nije bila vrhunska, no to nije važno - smatra. Kao primjer pozitivnih i uspješnih humanitarnih kampanja koje se ne oslanjaju na kičaste elemente, izdvojio bi one koje radi Zaklada Ana Rukavina.

- Vidi se da na njima rade profesionalci, da je sve promišljeno. Iz godine u godinu nikad se ne ponavljaju i uspijevaju pričati priče, ali bez potresnih prizora. Recimo, osobno sam vrlo dobro zapamtio njihove plakate sa sloganom 'Lijek je u nama!'. A kampanje su im uspješne - govori Macan.

Tihana Jendričko, dr. med., specijalistica psihijatrije i pročelnica Zavoda za psihoterapiju bolnice Vrapče, kaže nam da je primarna funkcija glazbe da potiče emocije i psihološke reakcije, zbog čega, među ostalim, postoji i muzikoterapija, metoda liječenja u psihoterapiji.

- Kako ćemo doživjeti neku konkretnu glazbu, ovisi o puno faktora među kojima su iskustva koja smo doživjeli prethodno, ali i emocije koje prevladavaju u tom trenutku. Hoće li neka pjesma u nekome izazvati bolne osjećaje i tugu, ovisi o samoj osobi, njezinu iskustvu i asocijacijama - govori nam psihijatrica pa objašnjava koje emocije potencijalno izaziva "Dajem ti srce" u kombinaciji s prizorima iz Petrinje i okolice neposredno nakon potresa.

- Ova će kampanja vjerojatno pobuditi razne intenzivne emocije. Izazvat će, među ostalim, osjećaj zajedništva, pripadnosti i ponosa te drugih bazičnih osjećaja koji evociraju osjećaj pripadnosti i istog identiteta koji dijelimo s ljudima oko sebe - govori doktorica.

Pitamo ju je li videospot trebao biti optimističniji i manje potresan.

- Pošla bih od cilja koji je, prema mojem dojmu, bio potaknuti ljude na osjećaj solidarnosti, pripadnosti, zajedništva te tako pobuditi empatiju za druge u nevolji. Ne možemo izbjeći realitet, prikaz stvarnosti mora biti sukladan onome što se doista dogodilo. No, uvijek ponavljam, važno je zadržati osjećaj nade. Upravo to je jedan od osnovnih elemenata psihoterapije. Ako nemamo nadu, postajemo paralizirani - govori.

Kako je pjesma "Dajem ti srce" nastala u vrijeme Domovinskog rata, pitamo psihijatricu pobuđuje li to dodatne reakcije u ljudima.

- Glazba sigurno podsjeća na određena iskustva, budi emocije koje smo eventualno doživjeli prije. Tako većina nas ima pjesmu koja nas podsjeća na neku vezu, prijatelja, trenutak... A, osim individualnog, tu je kolektivno sjećanje. Tako većinu 'Brothers In Arms' Dire Straitsa asocira na spot Gordana Lederera. No, svatko ima svoja iskustva kroz koja doživljava nešto što se odvija u sadašnjem trenutku. Puno će ljudi imati puno različitih doživljaja - govori.

Brojnim je ljudima, objašnjava, te prizore prilično teško gledati.

- Ljudi su iz različitih razloga skloni izbjegavanju intenzivnih emocija koje ih preplavljuju. Recimo, imam prijatelja koji mi je rekao da uvijek prebaci program kad se na HRT-u emitira taj videospot jer ga preplavljuju emocije koje ne bi htio pokazati. Jedan dio gledatelja na taj će način izbjeći susret s takvom vrstom sadržaja - tumači dr. Jendričko.

Djecu ne treba izolirati šutnjom jer proživljavaju iste emocije kao i mi

- Jedno je ostati informiran, a drugo je stalno se prepuštati ovakvoj vrsti sadržaja. Pokušajte ograničiti vrijeme u kojem se izlažete takvim materijalima. Ova je situacija slična onoj s aplikacijama za potres. Nemojte ih skidati! Ako niste osjetili potres, ne trebate ni znati da se dogodio. Takva će vas vrsta informacije samo nepotrebno uznemiriti - savjetuje dr. Tihana Jendričko.

Budući da smo dobili nekoliko poruka od čitatelja koji kažu da su njihova djeca potresena HRT-ovim videospotom, pitamo ju kako postupiti kad su u pitanju najmlađi među nama.

- Djeca su sigurno osjetljivija i neposrednije izražavaju emocije. Pazimo koliko ćemo ih vremenski izlagati crtićima ili videoigrama te obraćajmo pozornost na njihov sadržaj. Isto tako, trebamo paziti na to kako djeca konzumiraju medijske sadržaje. Važno je i da djeci približimo događaje na odgovarajući način. Ne treba ih izolirati šutnjom jer i sami proživljavaju emocije koje proživljavamo mi, nego s njima treba razgovarati, ali tako da im situacija ne bude preplavljujuća - savjetuje doktorica, donosi Jutarnji list.