U programu N1 televizije, u emisiji Točka na tjedan voditeljice i urednice Nataše Božić Šarić, gostovao je Đorđe Gardašević s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu te govorio o ustavnosti određenih odluka vlasti u Hrvatskoj o postupanju u epidemijskoj krizi.
Gardašević je bio jedan od prvih koji je upozorio na to da je Sabor donio pravila za postupanje u krizi koja nisu bila u skladu s Ustavom te da je ispalo da je bio u pravu, bez obzira na određeni broj negativnih reakcija iz Sabora. Konkretno, riječ je bila o promjenama Poslovnika Sabora u uvjetima epidemije, prenosi Jutarnji list.
- Eto, očito postoje takve situacije da ljudi ne razumiju, ali zato postoje neke druge institucije koje ih trebaju ispraviti. To je zaista bilo neustavno stanje s Poslovnikom Sabora, reduciralo je parlamentarnu raspravu i prava zastupnika na razlozima koji zaista nemaju osnove, kazao je i dodao da je ipak riječ o dobu digitalnih komunikacija te da svima treba omogućiti sudjelovanje u punom opsegu, punoj proceduri.
- Ako imamo situaciju koja je redovna, koja je ustavnopravno okvalificirana kao redovna, onda Sabor mora raditi u svoj punoći svoje uloge, ne vidim zašto bi se rasprava skraćivala s deset na pet minuta, kazao je i dodao da o bilo kakvoj promjeni načina rada Sabora mora odlučivati sam Sabor.
- Ne može predsjedništvo (Sabora) odlučivati umjesto njih. Nije dobro da predsjedništvo odlučuje na temelju tijela koje odlučuje o epidemiji, pojasnio je i istaknuo: - Itekako je bitno, upravo je u krizi bitno da svaki zastupnik, koji zastupa jedan dio birača, ima pravo reći ono što misli.
Što se tiče eventualnog uvođenja strožih mjera koje nisu predviđene postojećem zakonodavstvom, Gardašević smatra da bi o njima svakako trebao odlučivati Sabor.
- Pritom mislim i na novi lockdown i na eventualni policijski sat, ako to bude nekakva opcija, na propisivanje novih vrsta kazni, recimo, za kršenje mjera. Ili, recimo, s početka epidemije taj zakon nije nikada donesen, ali je tema bila vrlo važna, novela zakona u svrhu zaštite zdravlja građana. Ta mjera nije predviđena našim zakonodavstvom. Kada bi se ta mjera uvodila, o tome bi morao odlučivati Sabor, kazao je.
- Postoje neke mjere koje otvaraju nova pitanja. 25. listopada donesena je odluka Stožera, između ostalog, o ograničenju javnog okupljanja, pa je tamo propisano u privatnim prostorima maksimalno 15 osoba. U jednoj drugoj odredbi kasnije se kaže da to provjeravaju inspektori civilne zaštite i službenici policije. To je ustavnopravno delikatna situacija. Privatni prostor je privatni prostor. Koliko god mi željeli imati mjere koje će nas spastii od širenja virusa, negdje mora postojati granica koliko vlast smije zalaziti u naš prostor privatnosti, rekao je Gardašević.
- Ovdje je stvar pretrage, ulaska u nečiji dom. Naš Ustav tu propisuje da se u nečiji dom smije ući na temelju sudbenog naloga, dva svjedoka, stanara, ako se radi o redovnoj situaciji... O tome ne može Stožer odlučivati generalno, nego Sabor, istaknuo je i zaključio:
- I u stanju velike prirodne nepogode nije sve učinkovitost. Naravno da se mi bojimo bolesti, naravno da trebamo učinkovitost za to i da se borimo protiv toga. Ali je pitanje gdje je granica? Najveća učinkovitost bi bila kad bismo postavili kamere u privatne prostore svakoga od nas i onda bi vlast mogla vidjeti tko se okuplja, kako se okuplja. Ali to onda već prelazi granice Orwellove '1984.'. Mi to u Hrvatskoj, naravno, nemamo i ne želimo, kazao je Gardašević za N1 televiziju, a prenosi Jutarnji list.