Uoči ruske invazije na Ukrajinu prošle godine najveća ruska banka bila je duboko u pregovorima o prodaji svoje najveće imovine u Europi. Pregovarači banke vodili su 12-satnu maratonsku raspravu s istaknutim mađarskim investitorom koji je bio spreman platiti stotine milijuna eura za njihov udio u Fortenovi, maloprodajnoj grupi i najunosnijoj hrvatskoj tvrtki, piše Financial Times, a prenosi Index.
Pedantno su se pripremali i imali odobrenja raznih međunarodnih birokracija. Međutim, kad su se sljedećeg dana probudili i okupili na doručku, vijesti o ratu koje su bile svima na ekranima ostavile su ih bez ikakve ideje što dalje učiniti.
"Odlučili su pričekati, a dva tjedna kasnije dobili su zeleno svjetlo. U travnju su potpisali dogovor", kaže osoba upućena u te događaje. Ali dogovor, kao i nekoliko drugih sličnih, uskoro će propasti jer je svijet bio ispunjen ratnim nezadovoljstvom i sumnjama.
Fortenova ima šaroliku povijest i upravo je izlazila iz bolnog restrukturiranja. No u Hrvatskoj je Fortenova simbol poduzetničkog duha, neka vrsta lokalnog ekvivalenta Walmarta s podjednako velikim učinkom na cjelokupno gospodarstvo.
S brendovima kao što je supermarket Konzum radi se o najvećem privatnom poslodavcu u zemlji, s 45.000 zaposlenika i tisućama dobavljača. Njegovi godišnji prihodi, veći od pet milijardi eura, ponekad premašuju 10 posto hrvatskog BDP-a. S prodajnom mrežom koja obuhvaća cijelu regiju njegov bi neuspjeh potkopao prehrambenu industriju diljem zapadnog Balkana.
Saga o Fortenovi
Otkako je izbio rat, Fortenova je sa sve većom uznemirenošću promatrala kako njezin većinski vlasnik, ne bilo koja ruska banka nego Sberbank, div u vlasništvu Kremlja od vitalnog značaja za financijsko zdravlje Moskve, poduzima sve uzaludnije pokušaje prodaje.
Kompanija se našla između potencijalnih spasitelja iz središnje Europe, Rusije i Bliskog istoka, budući da je režim pooštravanja sankcija svaku kupnju činio sve riskantnijom.
Oba pokušaja kupnje ruskog udjela iz EU propala su na dramatičan način, što je izazvalo sumnje u Zagrebu da se druge vlade miješaju u prodaju i dovelo do vlastite kampanje pritiska od strane hrvatske vlade. Zatim je uslijedio netransparentan pokušaj preuzimanja od strane nepoznatog investitora iz UAE bliskog tajkunu povezanom s Kremljem.
Saga o Fortenovi upozoravajuća je priča o tome što se može dogoditi kada korporativni interesi padnu u zamku geopolitičkih napetosti. Kako odnosi između Rusije i Zapada izgledaju sve manje popravljivi, razmotavanje veza iz prethodnog doba može biti komplicirano i skupo te može otvoriti vrata lošim namjerama.
Još uvijek zaglavljena u neizvjesnosti, Fortenova je skovala plan za investitore da preuzmu vlast od Rusa i počiste nered. Ali također se priprema za neispunjavanje obveza na temelju kojih bi njeni vjerovnici preuzeli kompaniju. Sberbank nije odgovorio na upite za komentar ove priče.
"Kompanija ima toksično vlasništvo. Ne možemo imati posla s ruskim stranama pod sankcijama. Radili smo to posljednjih godinu dana, sve smo probali. Ali sada moramo donijeti hrabru odluku", kaže izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško.
Kompanija koja će na kraju postati Fortenova doslovno je ukorijenjena u balkansko tlo. Godine 1976. Ivica Todorić, poduzetni 25-godišnjak, osnovao je tvrtku za uzgoj i distribuciju cvijeća. Brzo se šireći na jestivo bilje, njegova tvrtka Agrokor prkosi komunizmu i postaje među najvećima u Hrvatskoj, prenosi Index tekst Financial Timesa.
"Putin je bio bijesan"
Stalni niz akvizicija doveo je do širenja na Balkanu. Agrokor to, međutim, neće preživjeti - nagomilao je gubitke i dugove te bankrotirao 2017. godine, što je šokiralo hrvatsko gospodarstvo.
Sberbank je bio najveći zajmodavac Agrokora, a restrukturiranjem je postao najveći vlasnik s 42 posto udjela. Druga ruska banka, VTB, držala je sedam posto. Hrvatska vlada bila je duboko upletena; direktori i političari putovali su između Zagreba i Moskve.
To je bio i jedini put da se ruski predsjednik Vladimir Putin uključio. Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila ga je u crnomorskom ljetovalištu Sočiju i požalila se na tešku situaciju u Agrokoru, tvrdi osoba upućena u te događaje.
Nesvjestan situacije, Putin je bio bijesan što je Sberbank na taj način zaglibio u Hrvatskoj i tražio je da izvuče svoj novac, tvrdi osoba bliska banci. Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov odbio je komentirati ono što je nazvao "komercijalnim pitanjima".
Postavljena je nova uprava s Peruškom kao predsjednikom. Počelo se čistiti podijeljeno vlasništvo kompanije, neurednu strukturu i različite zajmove.
Oko 70 vjerovnika zamijenjeno je četverogodišnjim plasmanom obveznica u iznosu od 1.2 milijarde dolara koji je vodio HPS Investment Partners, čime je vraćena likvidnost kompanije. Jedan od najbogatijih Hrvata, energetski poduzetnik Pavao Vujnovac, skupio je 29 posto udjela i ušao u upravu. Neke jedinice su izdvojene, druge su se preslagivale. Rekonstruirana kompanija je 2019. nazvana Fortenova.
"Orban je jako želio taj dogovor"
No kako su napetosti rasle u Ukrajini, banka je željela prodati svoj udio od milijardu eura. Početkom 2022. pojavio se favorit - ponuda iz Mađarske.
Mađarski premijer Viktor Orbán bio je očigledan izbor za Ruse koji su tražili pomoć. Bio je to prijateljski raspoložen vođa koji je želio povećati svoj utjecaj na Balkanu. Štoviše, njegov krug lojalnih poslovnih ljudi imao je upravo investitora koji je mogao licitirati za Fortenovu.
"Viktor je jako želio taj dogovor", kaže osoba upoznata s premijerovim razmišljanjem. Određeni ponuditelj bio je Indotek, grupa za komercijalne nekretnine mađarskog milijardera Dániela Jellineka, povremenog poslovnog partnera Istvána Tiborcza, Orbánova zeta.
"Jellinek je očito vrlo utjecajan u Mađarskoj i Rusi su mislili da je to sjajno. Dobili su ponudu u siječnju 2022. godine", kaže druga osoba bliska događajima.
Dvije strane bile su na posljednjem koraku od potpisivanja dogovora, čekajući posljednju dozvolu. Budući da je mali dio dionica Fortenove bio pod kontrolom u jurisdikciji Ujedinjenog Kraljevstva, regulatorno tijelo za sankcije Ministarstva financija Ujedinjenog Kraljevstva, Ured za provedbu financijskih sankcija (OFSI), također je moralo dati zeleno svjetlo.
No u međuvremenu je izbio rat i ta posljednja dozvola, iako nikad nije odbijena, nikad nije ni stigla - što je rezultat, vjeruju neki u Zagrebu i Budimpešti, Orbánove bliskosti s Rusima i prodaje prijateljskom tajkunu.
Upitan o razlozima neodlučnosti, OFSI je odgovorio da ne komentira konkretne slučajeve, tvrdeći da pregledava zahtjeve za licence "što je prije moguće" i daje prioritet slučajevima "od posebne strateške, ekonomske ili administrativne važnosti".
Indotek kaže da nije sudjelovao u razgovorima o akviziciji na poticaj Orbánovog kruga. "Nijedan politički faktor nije imao nikakve veze s transakcijom na mađarskoj strani. Poslovne odluke donosimo na tržišnoj osnovi, a ne na političkoj ili rodbinskoj osnovi", napisala je mađarska kompanija u odgovoru na upit Financial Timesa.