Najmanje 250 tisuća fiktivnih stanovnika ima pravo izlaska na izbore u Hrvatskoj, a vrlo je vjerojatno da ih je još više. Ta populacija utječe na ishod izbora u brojnim sredinama. Iako su svi svjesni toga problema i koliko se on politički iskorištava, čini se da je metastazirao u političko stanje s kojim se nitko ne želi uhvatiti u koštac, piše Slobodna.
Govori to Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova iz Mostove kvote koji se nakon izlaska te stranke iz Plenkovićeve Vlade 2017. krajem iste godine razišao sa svojim dotadašnjim stranačkim kolegama. Orepić je ostao upamćen kao čelni čovjek MUP-a koji se jest uhvatio u koštac s lažnim prebivališta i pročišćavanjem biračkih popisa, a nakon njegova odlaska s tim se poslom stalo.
Na dan kada se u Hrvatskoj održavaju lokalni izbori i granični prijelazi, prije svega sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, uobičajeno, bilježe znatno veću dinamiku i kolone u kojima se čeka i po dva sata, pitamo Orepića kako gleda na činjenicu da se i četiri godine poslije njegova odlaska nalazimo pred istim pitanjima kada je riječ o ovoj tematici.
- Suština je u tome da glasačko pravo na lokalnim i parlamentarnim izborima proizlazi iz mjesta prebivališta a na predsjedničkima i izborima za Europski parlament iz državljanstva. Vezano za mjesto prebivališta, osim prava izlaska na izbore, vi ostvarujete i druga prava iz domene zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, radno-pravnih propisa i niz drugih. Zato ponavljam kako je u slučaju fantomskih prebivališta riječ o dvostrukoj odgovornosti, s jedne strane pojedinca koji krši zakon a s druge načelnika policijskih uprava koji bi trebali brisati sva lažna prebivališta. To sam uočio i zato sam dok sam bio ministar krenuo s tim poslom zbog kojega su me u Vukovaru nazvali ustašom, a na jugu zemlje četnikom – prisjeća se Orepić.
Okolnosti i politika s početka devedesetih godina, kaže, bile su takve da su, primjerice, za oko 250 tisuća Hrvata i Bošnjaka koji niti su živjeli, niti su rođeni u Hrvatskoj izdani dokumenti o prebivalištu u Hrvatskoj, a tu je još oko 134 tisuće osoba srpske nacionalnosti koje su iselili iz Hrvatske nakon Domovinskog rata i stvarno ne žive ovdje.
Najmanje 250 tisuća fiktivnih stanovnika ima pravo izlaska na izbore u Hrvatskoj, a vrlo je vjerojatno da ih je još više. Ta populacija utječe na ishod izbora u brojnim sredinama. Iako su svi svjesni toga problema i koliko se on politički iskorištava, čini se da je metastazirao u političko stanje s kojim se nitko ne želi uhvatiti u koštac.
Govori to Vlaho Orepić, bivši ministar unutarnjih poslova iz Mostove kvote koji se nakon izlaska te stranke iz Plenkovićeve Vlade 2017. krajem iste godine razišao sa svojim dotadašnjim stranačkim kolegama. Orepić je ostao upamćen kao čelni čovjek MUP-a koji se jest uhvatio u koštac s lažnim prebivališta i pročišćavanjem biračkih popisa, a nakon njegova odlaska s tim se poslom stalo.
Na dan kada se u Hrvatskoj održavaju lokalni izbori i granični prijelazi, prije svega sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, uobičajeno, bilježe znatno veću dinamiku i kolone u kojima se čeka i po dva sata, pitamo Orepića kako gleda na činjenicu da se i četiri godine poslije njegova odlaska nalazimo pred istim pitanjima kada je riječ o ovoj tematici.
- Suština je u tome da glasačko pravo na lokalnim i parlamentarnim izborima proizlazi iz mjesta prebivališta a na predsjedničkima i izborima za Europski parlament iz državljanstva. Vezano za mjesto prebivališta, osim prava izlaska na izbore, vi ostvarujete i druga prava iz domene zdravstvene zaštite, socijalne skrbi, radno-pravnih propisa i niz drugih. Zato ponavljam kako je u slučaju fantomskih prebivališta riječ o dvostrukoj odgovornosti, s jedne strane pojedinca koji krši zakon a s druge načelnika policijskih uprava koji bi trebali brisati sva lažna prebivališta. To sam uočio i zato sam dok sam bio ministar krenuo s tim poslom zbog kojega su me u Vukovaru nazvali ustašom, a na jugu zemlje četnikom – prisjeća se Orepić.
Okolnosti i politika s početka devedesetih godina, kaže, bile su takve da su, primjerice, za oko 250 tisuća Hrvata i Bošnjaka koji niti su živjeli, niti su rođeni u Hrvatskoj izdani dokumenti o prebivalištu u Hrvatskoj, a tu je još oko 134 tisuće osoba srpske nacionalnosti koje su iselili iz Hrvatske nakon Domovinskog rata i stvarno ne žive ovdje.
Zeljko Hajdinjak/Cropix
- Govorimo, dakle, o gotovo 400 tisuća ljudi. Ne kažem da su svi oni 'lažnjaci'. Bilo kakve tvrdnje bile bi nagađanje, ali minimalno 250 tisuća tih osoba ne živi u Hrvatskoj a imaju dokumente o prebivalištu. U stvarnosti imamo ogroman administrativni nered – ističe Orepić, koji kaže kako ništa manji problem nisu i lažna prebivališta unutar Hrvatske.
- Manipulira se unutar hrvatskih granica gdje ljudi radi stjecanja određenih prava ili izbjegavanja plaćanja skupljeg poreza i prireza prijavljuju druge adrese prebivališta. To sve unosi generalni nered u funkcioniranju države – upozorava Orepić.
U vrijeme svoga kratkotrajnog mandata on je pokrenuo, kaže, gotovo 75 tisuća postupaka brisanja osoba s lažnim prebivalištima, od čega je samo u tri mjeseca napisano 45 tisuća rješenja. Samo iz okolice Vukovara izbrisano je oko tri tisuće 'lažnjaka', velik broj ljudi i iz okolice Udbine, a, primjerice, u Zagrebu je detektirano najmanje 50 tisuća fiktivnih prebivališta. Orepić je naveo Makarsku kao primjer grada koji ima više birača nego stanovnika, a danas kaže kako to nije izoliran slučaj.
- Imate puno gradova i sredina u kojima je više birača nego stanovnika ili punoljetnih osoba – dodaje.
S obzirom na tvrdnju kako glasovanje fantomskih birača izravno utječe na ishod izbora, pitamo možemo li otvoreno reći da su to glasači samo određenih stranaka poput HDZ-a, SDSS-a..?
- Nemam problem naglasiti, uvjetno rečeno, krivca. Pogrešna politika vezana za prebivališta u određenom trenutku učinila je svoje. Činjenica jest da smo sada u ogromnim problemima u funkcioniranju države jer, ponavljam, adresa stanovanja vezana je i za druge obveze i prava. Međutim, imate i druge stranke, poput Mosta, koje tu nastupaju s određenim interesima. Generalno, imamo i šutnju oporbe po tom pitanju, dakle nekakvu "suradnju" svih – napominje Orepić, koji poziva da se svi ujedine oko rješavanja ovog problema i to, kako kaže, bez generiranja novih antagonizama prema tim ljudima od kojih neki žive u „shizofrenoj situaciji“.
- Imate jedan dio stanovnika Srbije i BiH koji imaju dokumente države u kojoj ne žive, a tamo gdje žive nisu prihvaćeni – ističe bivši ministar MUP-a. Stoga poziva da pitanje rješavanja lažnih birača na fantomskim adresama u Hrvatskoj postane nadstranačko.
- Treba doći do političkog konsenzusa i oko toga se moraju ujediniti i vlast i oporba kako bi se uveo red. Svi su svjesni da problem postoji. To je zajednički problem svih i nije samo problem prava na glasovanje – poziva Vlaho Orepić.