Bitka Europe protiv koronavirusa ovog je tjedna ušla u opasnu novu fazu, jer su političari pogurali pooštravanje mjera zatvaranja širom kontinenta, čak i nakon što su neredi tijekom vikenda doveli kaos na ulice Nizozemske i Danske i upozorenja na 'građanski rat', piše Daily Mail, a prenosi Jutarnji list.
Francuska bi trebala odlučiti hoće li uvesti treću nacionalnu blokadu ovog tjedna, jer je premijer Jean Castex upozorio da je tamošnja situacija "zabrinjavajuća", a glavni talijanski medicinar također poziva na jednomjesečno nacionalno zatvaranje.
I to sve usprkos upozorenju Johna Jorritsma, gradonačelnika nizozemskog grada Eindhovena koji je tijekom vikenda bio pogođen najgorim neredima u gotovo četiri desetljeća, da smo "na putu prema građanskom ratu" nakon što su nove mjere policijskog sata izazvale silno negodovanje javnosti.
U međuvremenu je nada da bi cjepiva mogla pružiti brz izlazak iz krize potpuno izblijedjela nakon što je francuski Pasteurov institut bio prisiljen prekinuti razvoj cjepiva koje na kojem je radio s američkim proizvođačem lijekova Merck, jer ona ne djeluju.
Vijest je stigla kada je AstraZeneca - čija cjepiva još trebaju odobriti regulatorni organi EU-a - najavila da smanjuje zalihe cjepiva za Europu do 60 posto zbog problema s lancima opskrbe, za koje se smatra da su nadstala zbog nedovoljne proizvodnje u tvornici u Belgiji.
Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u ponedjeljak je razgovarala s tvrtkom da ih 'podsjeti na njihove obveze', ali predsjednik EU Charles Michel priznao je da će cijepljenje 70 posto europskog stanovništva - brojka koja je teoretski potrebna za osiguravanje imuniteta stada - do kraja ljeta kako je planirano, sada biti teško izvedivo.
Europu, koja je u početku bila hvaljena zbog oštrog odgovora na Covid, nakon što je većina država u potpunosti zaključana u ožujku prošle godine, pritisnuo je drugi val pandemije koji novim mjerama uglavnom nije uspjela kontrolirati.
Ti su napori zakomplicirani pojavom novih i potencijalno zaraznijih inačica virusa, uključujući i teško pogođenu Veliku Britaniju, koja je sada u potpunosti zatvorena.
Iako su mnoge zemlje najavile nove mjere za suzbijanje infekcija, broj slučajeva ostao je izrazito visok u zemljama poput Francuske, Italije i Njemačke, zbog čega je u bolnicama ponestalo prostora.
U međuvremenu su i Španjolska i Portugal doživjele porast broja infekcija do rekordnih razina nakon kratkog pada u blagdansko vrijeme, stavljajući zdravstvene djelatnike pod veliki stres.
Nizozemska, koja je svojim blagim pristupom zatvaranju postala jedna od najteže pogođenih europskih zemalja, u siječnju je doživjela pad broja novih slučajeva, ali on je i dalje ostao znatno iznad najnižih brojeva zabilježenih tijekom ljeta.
Kao rezultat toga i uslijed straha da bi nova varijanta u Velikoj Britaniji mogla dovesti do porasta broja slučajeva, prošlog tjedna najavljene su nove mjere namijenjene smanjenju prometa, uključujući policijski sat od 21:00 do 4:30 - prvi u zemlji od Drugog svjetskog rata.
Nedjeljni prosvjedi u 10 gradova postali su nasilni, a prosvjednici su se borili protiv policije, pljačkali trgovine i uništavali policijske postaje.
Vlasti u Eindhovenu objavile su u ponedjeljak da su uhićene 62 osobe i da se za ostalima traga, dok su policajci u Amsterdamu rekli da su uhićene 192 osobe. Neredi su se nastavili i u ponedjeljak, treću noć zaredom.
"To je neprihvatljivo", rekao je premijer Mark Rutte. 'Ovo nema nikakve veze s prosvjedovanjem, ovo je kažnjivo nasilje i tako ćemo se prema njemu ponašati.'
"Moj grad plače, pa tako i ja", rekao je gradonačelnik Eindhovena John Jorritsma za medije u nedjelju navečer. Na emotivnoj tiskovnoj konferenciji nazvao je izgrednike "zemaljskim ološom" i dodao: "Bojim se da smo, ako nastavimo tim putem, na putu prema građanskom ratu."
Hubert Bruls, gradonačelnik grada Nijmegena i čelnik skupine lokalnih sigurnosnih organizacija, dodao je: "Ove demonstracije potiču ljudi koji žele samo jedno - nasilje."
U Francuskoj, gdje također vlada bojazan u vezi s britanskom varijantom virusa, u nedjelju su na snagu stupile nove granične kontrole zbog straha da bi treće zatvaranje u cijeloj zemlji moglo nastupiti kasnije ovog tjedna.
Vladin glasnogovornik Gabriel Attal rekao je televiziji France 3 da su "svi scenariji na stolu", dodajući da će "sljedećih nekoliko dana biti presudno".
Neki su liječnici u međuvremenu rekli da je zatvaranje gotovo neizbježno.
'Krećemo prema zatvaranju', rekao je Denis Malvy, član francuskog znanstvenog vijeća i voditelj odjela za zarazne bolesti u bordoškoj bolnici.
U Italiji je profesor Walter Ricciardi, savjetnik ministra zdravstva, iskoristio nastup na radiju kako bi pozvao na još jedno četverotjedno nacionalno zatvaranje, rekavši kako je potrebno smanjiti broj novih slučajeva.
Upozoravajući da će trenutne mjere u Italiji biti dovoljne da poravnaju broj novih slučajeva, ali ne i da ih smanje, dodao je: "Trebamo stvarno zatvaranje od tri ili četiri tjedna, a zatim nastavljamo traganje i ispitivanje, samo na taj način možemo vratiti normalnost koja nam svima nedostaje."
U međuvremenu, EU je preporučila da se prekinu sva nužna putovanja u područja koja se smatraju žarišntima s 500 ili više slučajeva na 100.000 ljudi, a kasnije ovog tjedna trebala bi biti objavljena mapa u kojoj se navodi gdje su ta mjesta.
Povjerenik EU za pravosuđe Didier Reynders rekao je da bi se, ako karta bude objavljena danas, između 10 i 20 zemalja EU smatralo zonom visoke zaraze na cjelokupnom svojem teritoriju.
"Također mislimo da je neophodno da se putnici koji dolaze iz tih područja testiraju prije putovanja i podvrgnu karanteni, osim ako bi ove mjere imale nesrazmjeran utjecaj na izvršavanje njihovog neodgodivog posla", rekao je Reynders.
Europa je i dalje najgore pogođena regija na svijetu, te ima više slučajeva zaraze i više smrtnih slučajeva nego bilo koji drugi kontinent.
Od početka pandemije u Europi je zabilježeno oko 29 milijuna slučajeva u usporedbi s 28,6 milijuna u Sjevernoj Americi, što je drugo najgore pogođeno područje.
U međuvremenu, broj smrtnih slučajeva u Europi sada iznosi ukupno 660.000 - znatno iznad Sjeverne Amerike sa 600.000, donosi Jutarnji list.