Epidemiološka situacija u Izraelu postaje sve intrigantnija. Iako se radi o državi koja je među prvima cijepila vrlo visoki udio građana cjepivom Pfizera/BioNTecha, snažni rast slučajeva se ne zaustavlja. U ovom trenutku Izrael bilježi i značajni rast hospitalizacija te smrti. U prošlom tjednu u Izraelu je umrlo 198 ljudi, samo za vikend 48, piše Jutarnji.
Treba dodati kako su u konzultacijama s Pfizerom u Izraelu do sada uspjeli cijepiti i vrlo značajni udio populacije starije od 60 godina i s trećom tzv. booster dozom cjepiva, pa se sada nadaju da će usporiti i slučajevi, kao i hospitalizacije i smrti. U slučaju da se ne realiziraju optimistična predviđanja stručnjaka u sljedećih tjedan ili dva, učinkovitost Pfizerovg mRNA cjepiva, koje se mjesecima smatralo najboljim, mogla bi postati upitnom.
U izraelskom Sheba Medical Centeru mjesečno su testirali medicinsko osoblje koje je bilo cijepljeno još u prosincu prošle godine te su primijetili značajni pad razine antitijela još u svibnju, ali su računali kako će cjepivo ipak osigurati vrlo visoku zaštitu od težih ishoda bolesti; hospitalizacije i smrti.
Međutim, kod starijih osoba u Sheba Medical Centeru primijetili su ne samo značajni rast zaraženih nego i onih kojima je nakon obje doze cjepiva bila potrebna medicinska skrb. Kad je u pitanju sama zaštita od infekcije u Izraelu su do kolovoza utvrdili pad učinkovitosti cjepiva na 39 posto, dok je kod starijih od 65 godina prevencija težih oblika bolesti pala na zabrinjavajućih 55 posto.
U lipnju i srpnju u Izraelu broj zaraženih povećavao se sličnom brzinom, ali je od početka kolovoza osjetno brži rast zaraženih među cijepljenima. Naime, otprilike početkom kolovoza u Izraelu su počeli cijepiti starije trećom booster dozom. Iako izraelski znanstvenici nemaju dilema o tome da su visoki brojevi zaraženih i teže bolesnih posljedica slabljenja učinkovitosti cjepiva, istraživanja iz drugih zapadnih zemalja nisu utvrdila tako brzi pad učinkovitosti Pfizerovog cjepiva.
Nema puno dilema među stručnjacima oko toga da je nakon pojave delte ubrzano širenje zaraze i među cijepljenima, ali i da je zaštita od težih ishoda ostala visoka. U Britaniji je nakon širenja delta soja proporcija hospitaliziranih pala za 70 posto.
No, u Izraelu, gdje su ranije cijepljeni te su praktično svi cijepljeni Pfizerom, proporcija hospitalizacija u odnosu na broj slučajeva pala je samo 40 posto. To je jedan od razloga zbog čega određeni broj eksperata ponovo aktualizira cjepivo AstraZenece jer se pokazalo kako ono duže ima višu razinu zaštite od težih ishoda.
Izraelski premijer Naftali Bennett upozorio je kako mnogi iz najranjivije skupine starijih osoba cijepljenih s dvije doze hodaju uokolo i imaju dojam da su zaštićeni, ali još nisu svjesni kako je ta zaštita „erodirala kroz vrijeme protiv delta soja“.
U Izraelu se stoga boje nove preopterećenosti bolničkih kapaciteta, a oni su sada napola popunjeni. Premijer Bennett stoga je najavio plan ulaganja 800 milijuna dolara u udvostručenje bolničkih kapaciteta za liječenje onih kod kojih se razvije teži oblik COVID-19 bolesti.
Za sada su u Izraelu zadovoljni prvim podacima o učincima treće booster doze cjepiva. Maccabi Healt Service utvrdio je skok učinkovitosti od čak 89 posto. Oni su vodili studiju s 150.000 ljudi starijih od 60 godina cijepljenih trećom dozom. Od tih 150.000 samo ih je 37 zaraženo SARS-CoV-2 virusom nakon što su primili booster dozu. No, i dalje su nepoznati dugoročniji učinci treće doze cjepiva kad su u pitanju moguće nuspojave, zaštita od zareze ili težih ishoda.
Treću dozu kao reakciju na širenje delta soja pripremaju i Sjedinjene Države, gdje također bilježe vrlo značajni rast slučajeva, kao i težih ishoda. U Sjedinjenim Državama bolničke smrti i popunjenost jedinica intenzivne skrbi dosegle su razinu iz veljače.
No, to ne znači da Hrvatska s manje cijepljenih bolje prolazi nego Izrael s više. Sasvim je realan scenarij novog ubrzavanja zaraze i u RH, pa se otvara pitanje hoće li se hrvatske vlasti epidemiološke vlasti odlučiti na isti potez kao Izraelci te dobaviti treću booster dozu kako bi cijepili sve starije od 60 godina.
Pitanje je može li RH uopće ispred bogatijih i utjecajnijih zemalja dobaviti treću dozu za sve one koji su se cijepili s dvije doze Pfizera. Stoga je moguće da već u rujnu ili listopadu Hrvatska uz daljnje pretpostavljeno širenje delta soja može ući u zonu vrlo visokog epidemiološkog rizika jer tada otprilike značajno pada razina imuniteta mnogih koji su se cijepili Pfizerom. Teoretski kod onih cijepljenih AstraZenecom i Modernom, čini se da zaštita od težih ishoda drži nešto duže nego kod Pfizera.
Inače, u Izraelu su odlučili da školska godina počne 1. rujna i pored velikog rasta slučajeva. Iako se ministrica obrazovanja Yifat Shasha-Biton isprav usprotivila da se učenicima starijima od 12 godina ponudi cjepivo uz suglasnost roditelja, ipak je na to pristala samo da ne bude odgađanja škole. Svi nastavnici u školama morati će pak posjedovati tzv. „zelenu propusnicu“ koja je dokaz cijepljenja ili da ste preboljeli COVID-19.
Direktor ministarstva zdravstva Nacham Ash poručio je kako svi nastavnici koji se odbiju cijepiti ne trebaju dolaziti na posao niti primati plaću. No, takav rigorozni pristup još nije u potpunosti dogovoren. U Izraelu je prije školske godine počelo serološko testiranje djece 3-12 godina starosti na 400 lokacija.
Ukupno će milijun djece i mladih proći serološko testiranje. Ako im se utvrdi odgovarajuća razina antitijela dobit će „zelene propusnice“ te neće morati u karantenu ako netko drugi u razredu bude pozitivan. Roditelji prigovaraju zbog dugačkih redova na mjestima gdje se serološki testiraju djeca, a ta mjesta osigurava oko 6000 vojnika-rezervista.
O razmjerima epidemiološke napetosti u Izraelu puno govori i prijetnja sedam šefova bolnica kako od početka ovog tjedna više neće primati COVID-19 pacijente, ako im vlada ne odobri dodatna sredstva. Trenutačno imaju 1125 hospitaliziranih, od čega je 669 u teškom stanju, dok ih je na ventilatorima 111. Ukupno je u Izraelu trenutačno oko 65 tisuća aktivnih slučajeva.
Dodajmo kako se Izrael može smatrati uspješnom zemljom kad je u pitanju vođenje epidemiološke politike jer imaju vrlo mali broj smrti na milijun stanovnika u odnosu na europske zemlje, piše Jutarnji.