Ekonomisti protiv masovnog zamrzavanja cijena: To bi značilo nestašice, inflaciju i otkaze!

Vlada pojačava pritisak na one koji su podigli cijene početkom godine konverzijom u euro i šalje poruke o mjerama kojima može uzvratiti.

Do utorka se u setu mjera spominjalo ukidanje subvencija te se govorilo o tome da se ne mogu koristiti subvencije za električnu energiju i neopravdano podizati cijene, a u priči su bili veći porezi i novi porezi. U srijedu je iz Vlade isplivala još jedna jaka karta kojom se poručuje da ne blefira s mjerama i da može zamrznuti cijene. Budući da su u rujnu prošle godine zamrznuli cijene za mali krug proizvoda, sada mogu zamrznuti cijene za 100, 200 ili 300 proizvoda, poručuju s Markova trga.

Dr. Petar Vušković kaže da takva odluka za građane zvuči dobro, ali smatra da nema potrebe za državnim intervencionizmom jer se rast cijena događa zato što građani troše, dakle, zbog rasta osobne potrošnje.

- Dugoročno gledano, regulacija cijena može izazvati čak i negativne efekte, poput odgođene inflacije ili nestašice određenih proizvoda na policama. Regulacija cijena nije u skladu s tržišnim načelima i u biti predstavlja trošak za trgovce. Ako trgovci i ostala poduzeća taj trošak ne mogu prevaliti na tržište, moguće je da će doći do otpuštanja zaposlenika.

Trgovci to zovu racionalizacijom poslovanja, a za zaposlenike je to kriza, jer su izgubili posao. Zamislite da imate situaciju rasta inflacije i otpuštanja zaposlenika. To je idealan recept za stagflaciju. Po svaku cijenu treba izbjeći takav scenarij i zato treba pustiti ekonomiju “da diše” – ističe dr. Vušković. Vjeruje da građani imaju najbolje oružje za borbu s inflacijom.

Dr. Petar Vušković

Marko Miscevic/Cropix

- Savjetujem građane da ne troše novac ako ne moraju. Kad bi postigli konsenzus oko toga, inflacija bi iščeznula s tržišta vrlo brzo. Brže nego bilo koja mjera Vlade – ističe ovaj ekonomski analitičar.

A u Vladi razmišljaju o tome da cijene zamrznu na razinu s početka prosinca ili studenog prošle godine, onako kako su u rujnu ograničene cijene ulja, mlijeka, glatkog i oštrog brašna, šećera, cijelog pileta, svinjskog vrata s kosti, svinjskog vrata bez kosti i miješanog mljevenog mesa.

Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja, rekao je da je od 1. siječnja došlo do rasta cijena u trgovini i uslugama te je Vlada zatražila da ih svi oni koji su ih neopravdano podigli vrate na razinu kakva je bila na Silvestrovo, jer nema opravdanog razloga poskupljenjima.

Inspekcijski nadzori su pokazali, navodi ministar, da su u trgovini porasle cijene od tri do 19 posto, u ugostiteljstvu od jedan do 10 posto, a u uslugama od 10 do 80 posto te dodaje da nikakvi ulazni troškovi nisu preko vikenda toliko porasli da bi cijene toliko skočile.

Dodao je da se nikog nije kažnjavalo jer se ne može kažnjavati unaprijed i spomenuo da su kazne propisane u zakonu o euru i mogu iznositi za pravnu osobu oko 13.200 eura, a veće su kazne propisane Zakonom o zaštiti potrošača i premašuju 26 tisuća eura za pravne osobe.

Davor Filipović

Zeljko Puhovski/Cropix

Proljetos je Vlada spustila PDV na pet posto za neke prehrambene proizvode, ali su oni samo kratko vrijeme bili jeftiniji, da bi Vlada u rujnu zamrznula cijene devet prehrambenih proizvoda, a ostalima su cijene nastavile rasti.

U studenome je inflacija bila najveća od kad su cijene počele rasti i iznosila je 13,5 posto, ali je hrana znatno više poskupjela. Jaja su bila 46 posto skuplja nego u istom mjesecu godine ranije, masti 44 posto, mlijeko s niskim udjelom masti 38 posto, kruh 32 posto, šećer 30 posto, sir 28 posto, tjestenine i kava 26 posto, jogurt 24 posto, meso, riža i krumpiri 17 posto, povrće i maslac 14 posto, voće 12 posto, brašno i margarin 11 posto, dječja hrana devet posto...

Cijene struje u studenome bile su 12 posto više nego u istom mjesecu lani, dok je dizel bio skuplji 28 posto, a benzin 11 posto.

Cijene su počele rasti u 2021. godini i inflacija se iz mjeseca u mjesec povećavala da bi cijele prošle godine obarale nevjerojatne rekorde kakve ne pamtimo od prvih nekoliko godina suverenosti. Ošinula je po standardu građane koji najbolje znaju kakvi im ledeni vjetrovi pušu u kućnim proračunima.

Statistika bilježi da se vrijednost prosječne plaće lani srozavala. Prosječna plaća iz listopada prošle godine od 7745 kuna na godišnjoj razini je porasla čak 8,5 posto, no to je, nažalost, njezina nominalna vrijednost. Realno je bila manja 4,2 posto nego u istom mjesecu godinu ranije. Statistika dugo vremena pokazuje da tu prosječnu plaću može samo sanjati 60 posto svih zaposlenih koji zarađuju manje od prosjeka.