“Bez obzira što sadašnje brojke to ne govore, s obzirom na isporuku cjepiva, EU je uspješno reagirao na krizu”, kaže Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju, piše Deutsche Welle.
"Nakon samo deset mjeseci od izbijanja pandemije u Europi mi možemo reći da imamo razne vrste cjepiva i mislim da je tu EU dobro reagirala", kaže Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju u intervjuu za DW.
Šuica smatra da "bez obzira što ova tema trenutno izaziva kontroverze" pitanje cjepiva upravo predstavlja primjer da se EU uspješno nosi sa pandemijom virusom korona. "Da nismo udružili sredstva za istraživanje nisam sigurna da bismo danas imali cjepivo protiv korone. Činjenica je da je to uradila EU, premda to nije bilo u njenoj nadležnosti, ali da smo dozvolili da svaka zemlja članica ide u istraživanja svaka za sebe ne bi bilo dovoljno ni novaca ni snage", kaže Šuica i dodaje da su problemi proizvodnje i distribucije koji su se pojavili kasnije "druga tema", za koju se međutim također nada da će ubrzo biti riješena.
Kada je riječ o generalnim kritikama na račun Bruxellesa da nije dovoljno efikasan u borbi protiv pandemije Šuica kaže: "Ja mislim da je EU reagirala solidno s obzirom na nadležnosti koje ima sukladno ugovorima o osnivanju EU. To uvijek morate imati na umu jer nacionalne države su suverene i one imaju pravo odlučivanja unutar država članica. To je ponekad prednost, a ponekad nedostatak."
"Položili smo ispit solidarnosti"
A nedostatak solidarnosti unutar samih zemalja članica EU, kao i Unije prema susjedima, je pak kritika s kojom se Unija suočava od početka pandemije virusom korona, koju Šuica međutim također odbacuje: "Bili smo na početku na ispitu solidarnosti, ali ja mislim da smo ga položili."
A za probleme "s početka" pak navodi da se oni mogu psihološki objasniti: "Kada ste u nevolji povlačite se u sebe i naravno prvo pokušavate riješiti sebe. Čak i kada se nalazite u zrakoplovu ako je nedostatak kisika prvo trebate staviti masku sebi pa onda pomagati onima oko sebe. Dakle to je prirodna reakcija. Međutim naravno da se ne smijemo zatvarati", kaže Šuica koja je, u intervjuu za DW, više puta naglasila da smatra kako se kriza može svladati samo zajedničkim naporima.
Uskoro masovna distribucija u okviru COVAX-a
Ni u odnosu EU prema susjedima ne vidi nedostatak solidarnosti, već upravo suprotno. O inicijativi COVAX, koju je, skupa sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i Francuskom, pokrenula Europska komisija s ciljem podjednakog i pravednog pristupa cjepivu protiv korone, Šuica kaže da se upravo tu pokazuje solidarnosti na djelu: "Mislim da će uskoro početi masovna distribucija. Radi se možda o dva-tri tjedna i stvari će se bitno ubrzati."
I za probleme na tom polju Šuica kao obrazloženje navodi ustroj EU: "Znam da nije lako biti strpljiv, nije lako biti pod ovim mentalnim stresom, ali moramo razumjeti mehanizme pod kojima funkcionira EU. Mi želimo biti legalisti i funkcionirati u skladu sa nadležnostima i u skladu sa ugovorima o osnivanju EU."
EU je, podsjeća, ugovorila 2,5 milijarde doza cjepiva: "A koliko nas ima? 445 miljuna nakon odlaska Velike Britanije. Dakle ako računamo i duplu dozu (cjepiva – op. red.) opet ima puno više. Dakle svjesno smo unaprijed ugovorili puno više doza kako bismo mogli donirati državama u našem okruženju jer nitko – nije fraza – nitko neće biti zdrav niti slobodan dokle nije svatko slobodan."
Demokratska vježba
A za masovno ograničavanje sloboda građana usljed pandemije, ocjene o ugroženosti demokracije usljed krize, Šuica, koja je upravo zadužena za ovu oblast, kaže: "Naravno da su u nekim državama članicama možda došli u pitanje neki demokratski principi, možda je bilo nekih pokušaja, međutim postoje uvijek mehanizmi koji to prate. Prije svega imate Europski parlament, a imate i Europsku komisiju koji bdiju budno na svim demokratskim procesima i nad vladavinom prava", kaže Šuica i dodaje da se, po njenom mišljenju, demokracija ne može uzeti zdravo za gotovo, odnosno da ju treba njegovati.
A upravo demokratskom vježbom naziva ono što bi trebalo odrediti kako će izgledati Europska unija u narednih desetak-dvadeset godina. Riječ je o Konferenciji o budućnosti Europe, koja je upravo prošli tjedan dobila formalno odobrenje europskih institucija za početak održavanja. Ideju o održavanju ove konferencije je dao zagovornik reformi EU, francuski predsjednik Emmanuel Macron, a prihvatila ju je, nakon imenovanja na funkciju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Budućnost Europe?
Konferencija, za čiju organizaciju je upravo zadužena Dubravka Šuica, je trebala početi prošle godine na Dan Europe, 9. maja, u njenom rodnom Dubrovniku, ali je početak odgođen u prvom redu zbog pandemije virusom korona.
Tako kompleksna konferencija u vrijeme tako velike krize? Sama predsjednica Komisije von der Leyen je prilikom usvajanju Deklaracije o početku konferencije izjavila da se upravo u vrijeme krize vidi gdje EU radi za ljude, a gdje može bolje.
"Tek za vrijeme ove pandemije smo shvatili koliko je važna ova Konferencija, ovakva vrsta razgovora, odnosno slušanja naših građana", navodi pak Šuica.
Konferencija, za koju su u Briselu obećali građanima da će tokom nje "slušati, a onda djelovati" će biti održana online, preko višejezične digitalne platforme i na njoj će moći učestvovati svaki građanin EU. Zvanični početak će biti 9. maja, a kraj sljedeće godine koncem juna, za vrijeme upravo francuskog predsjedavanja EU, drugim riječima: njenog idejnog tvorca predsjednika Macrona.
"Želimo pokazati europskim građanima da su oni ti koji utječu na kreiranje europskih politika. Činjenica je da se stvorila jedna mala praznina između političara i donositelja odluka i građana. Želimo doprijeti do svakog kutka EU, želimo doprijeti do onih građana koji do sada nisu sa nama razgovarali, koji su možda europskeptici, želimo vidjeti što su njihovi problemi, što ih muči i pokušati odgovoriti kroz konkretne prijedloge", kaže Šuica za LIMITless DW-a.
Drugu polovicu mandata sadašnji saziv Europske komisije želi pak iskoristiti kako bi zaključke pretvorio u konkretne legislativne dokumente da, kako kaže Šuica, "građani osjete da su zahtjevi doprli do onih koji donose odluke na europskoj razini".
Tako bi građani u okviru Konferencije o budućnosti Europe trebali dobiti priliku reći kakvu EU zapravo žele u budućnosti.
Četiri posto svjetske populacije
Ono što je o budućnosti EU za sada poznato jest da će udio njenog stanovništva u svjetskoj populaciji 2070. godine iznositi svega četiri posto ukoliko se nastavi razvijati kao do sada. "Zbog toga smo mi na nekin način uzbunjeni i stoga je Europska komisija prvi put u povijesti odlučila osnovati portfelj o demografiji jer tako želimo udružiti snage kako bismo poboljšali uvjete diljem Unije za bolji život", kaže Šuica kojoj je upravo pripala široka oblast demografije.
Oblast na kojoj Šuica intenzivno radi nadajući se da će ipak već tokom svog političkog života imati priliku vidjeti rezultate svog rada i kada je riječ o demografskim promjenama, piše Deutsche Welle.