Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je iznio nove podatke o koronavirusu u Hrvatskoj. Uvodno se obratila Vera Katalinić-Janković.
- U posljednja 24 sata zabilježeno je 1 112 novih slučajeva. Ukupno broj aktivnih slučajeva je 6426. Broj pozitivnih osoba od 25. veljače do da nas je 255619. Od početka epidemije testirano je 1 461 537 osoba, u protekla 24 sata testirano je 6553 osoba, a postotak pozitivnih je 17. Na bolničkom liječenju je 918 osoba, od toga 80 na respiratoru, u odnosu na jučer to je 8 više. Zaprimljeno je u bolnicu 101 osoba. 243 450 osoba se do danas oporavilo, bolnicu je napustilo 60 osoba. Imamo 17 preminulih u protekla 24 sata, ukupna brojka je 5 743. Prosječna dob preminulih je 76,6, najmlađa je imala 55 godina. U samoizolaciji je 21 803 osobe. S 18. ožujka, utrošeno je 375 082 doze cjepiva, cijepljeno 298 622 osobe. S jednom dozom je cijepljeno 22 162 osobe, a s dvije doze 76 460 osoba - kazala je Katalinić-Janković, piše Jutarnji.
- Mi smo danas novoregistrirani 1112 slučajeva od 6553 testiranih, prije tjedan dana smo imali 823 novooboljelih, a tjedan prije 590 novooboljelih od 5429 testiranih. U ovome tjednu u prvih pet dana smo registrirali 4574 novih slučajeva covida-19, a prije tjedan dana smo imali 3147 novooboljelih osoba. Povećanje u odnosu na prošli tjedan iznosi 45 posto. Incidencija prosječna za Hrvatsku 14-dnevna na 100 tisuća je 248,5. Najniža je u Virovitičko-podravskoj, a najviša u Primorsko-goranskoj županiji. Na ljestvici zemalja EU po incidenciji je Hrvatska na osmom mjestu, nižu ima Litva, Danska, Njemačka, Finska, Irska, Španjolska i Portugal, a najvišu ima Estonija od 1536,6. Po ukupnoj stopi smrtnosti trenutna je brojka 1411 za Hrvatsku što nas stavlja na 19. mjesto zemalja EU. Današnji udio pozitivnih u testiranima je 17 posto, u proteklih 7 dana je 13,2 posto, a u proteklih 14 dana je 11,6 posto. S jučerašnjim datumom zaprimljeno je 1862 prijave nuspojava. 1051 na Pfizer, 108 na Modernu, 701 na AstraZenecu a za dvije ne znamo o kojem se cjepivu radi - kazao je šef HZJZ-a Krunoslav Capak.
- Bilježi se nažalost pojačan porast broja oboljelih u EU, pa i u RH, a povećan porast hospitaliziranih i brzo punjenje jedinica za intenzivno liječenje. Dominaciju preuzima britanski soj, u nekim zemljama je 80 posto raširen u populaciji, negdje od 50 posto je u prosjeku u većini zemalja. Nove informacije su vezane uz južnoafričku varijantu, ona isto bilježi porast i širenje ne samo u određenim žarištima nego su zabilježena prva lokalna širenja gdje je teško utvrditi otkud je virus došao. Širi se i u zdravstvenim ustanovama među pacijentima. Za brazilski soj nema dovoljno podataka, on za sada još uvijek nije značajnije raširen iako se bilježe pojedinačni slučajevi koji se uspjevaju detektirati i izolirati. Naglašeno je da mjere i opreznost moraju biti u svim zemljama EU jer brojevi značajno rastu. Bilo je izvješće od predstavnika EMA-e gdje je potvrđeno da za sada prema relevantnim podacima utemeljenim na medicinskoj dokumentaciji nema razloga za stopiranje cijepljenja AstraZenecom. Regulatorna tijela svake zemlje mogu odlučiti za sebe. Pratit će se pozorno ne samo nuspojave vezane uz trombozu i poremećaje zgrušavanja, istaknuta je potreba praćenja ne samo te vrste, nejasno je koji su mehanizmi u podlozi za povećanu pojavu različitih vrsta tromboza kod covid bolesti. Diskutiralo se tijekom te rasprave da većina zemalja koje su odmah odlučile na prve informacije bez da imaju relevantnu dokumentaciju isključiti iz cijepljenja starije od 65, za što se nije pokazalo da ima neke znanstvene osnove za to, kao i sada koje su obustavile cijepljenje na informacije o trombozi, imaju problema u komunikaciji s populacijom kako objasniti da su nedavno imali jedan stav, a sada drugi. Zaključak je što se tiče cjepiva i cijepljenja da rizik od nuspojava koje su blage je puno manji nego korist i opasnost od covida, a da će se i dalje na stručnoj razini pratiti svaki detalj i sve potencijalne nuspojave koje mogu biti vezane uz cijepljenje - kazala je šefica Infektivne Alemka Markotić.
Stožer je komentirao mjere na županijskim razinama i hoće li se ići u stroži nadzor.
- Vidite iz uvodnih napomena Capaka i Markotić, činjenica je da smo dugo odolijevali negativnim trendovima koji su tjednima glavna vijest o pandemiji. Očito je da se jedan ciklus preljeva i u RH. Sudeći prema iskustvima iz okruženja i u RH dolazi do dominaciji varijanti virusa. Nacionalni stožer je donio dvije upute kojima se od svih stožera na lokalnim razinama traži da pojačaju nadzor pridržavanja epidemioloških mjera, što uključuje i dosljednije sankcioniranje. S druge strane kontinuirano razmatranje epidemiološke situacije i predlaganje mjera i s epidemiološkom strukom i u pojačanoj koordinaciji s turističkim zajednicama. Smatramo da se tu radi o važnim uputama kako bi se zadržao sustav postojećih mjera koje su takve da ljudi u RH u komparaciji s ostalim EU zemljama žive pod najamanjim restrikcijama. Ono što želimo postići da svi u sustavu zdravstvenom, ali i turističkom sektoru, na svim razinama koordiniraju, razmatraju epidemiološku situaciju ili samostalno ili kroz prijedlog mjera Nacionalnom stožeru i pokušaju postići da se zaustavi širenje virusa i da što spremniji uđemo u novu turističku sezonu. Ovdje, kao što smo više puta konstatirali, možemo uspjeti ako svatko, ne bih kazao preuzme odgovornost ali možemo i tako reži za ono što se događa na njegovom području. To ne znači nikakvo prebacivanje odgovornosti na nekog drugog. Tu smo od prvog dana i to nam nije padalo na pamet. U ovoj situaciji treba nam što veća uključenost svih koji moraju postati sastavni dio rješenja koja pred nas postavlja ova vrlo zahtjena situacija - kazao je Davor Božinović, prenosi Jutarnji.
Na pitanje ima li podatak koliko je kazni naplaćeno otkad su otvorene terase, kazao je da nema precizan podatak.
- Mislim da sam vidio popis od 30 i nešto subjekata iz područja ugostiteljstva. To je popis koji je prikupljan od svih, i od inspektorata Civilne zaštite i Državnog inspektorata, policije i ono što je činjenica, a mislim da Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima sjednicu na kojoj će razraditi uvjete za naknade koje se isplaćuju vezano za smanjeno poslovanje određenih sektora zbog mjera koje donosi Stožer, sigurno je da oni koji budu kršili mjere neće imati pravo na kompenzaciju. S jedne strane dobivaš naknadu od države, a s druge se ne pridržavaš epidemioloških mjera - kazao je.
Capak je komentirao postoji li netko tko se ne bi trebao cijepiti AstraZenecom.
- U jučerašnjem priopćenju komisije koja se bavi farmakovigilancijom pogotovo što se tiče AstraZenecinog cjepiva je istaknuto da je moguće da je cjepivo povezano s rijetkim slučajevima krvnih ugrušaka, uključujući rijetke slučajeve ugrušaka u žilama koje odvode krv iz mozga i da ta situacija treba biti dalje istražena i da će komisija nastaviti s radom po tom pitanju. EMA to mišljenje bazira na činjenici da ako se isključi pojavnost covida u zadnjih godinu dana i ako se kao pozadinska informacija uzme populacija od 20 milijuna ljudi, Europljana, prije pojave covida, a toliko je ljudi cijepljeno AstraZenecom na području EU i Britanije, očekivana je pojavnost tih bolesti, a tromboze venskih sinusa 1,35 na tih 20 milijuna - kazao je Capak te iznio podatak za Hrvatsku i kazao da je to nešto više nego što je očekivano.
- Radi se o ženama ud obi od 25 do 55 godina. EMA smatra da se ta situacija treba istražiti i da treba nastaviti s prijavom takvih slučajeva. EMA nije donijela regulatornu odluku vezano uz to da li žene od 25 do 55 godina se trebaju suzdržati od cijepljenja AstraZenecom, rizik se ne smatra velikim i treba ga dalje istražiti. Posebno naglašava da je za žene od 25 do 55 godina puno veća korist od cijepljenja nego što je prisutan rizik od bolesti. To znači da ne bi trebalo imati utjecaja na politiku cijepljenja, ali vidjet ćemo što će se dalje događati. Pratimo situaciju, ako se pokaže da treba donijeti regulatornu odluku mi ćemo to implementirati - kazao je Capak.
- Ono što je rečeno i da se treba u podacima analizirati koliko je upotreba kontraceptiva među ženama jer oni povećavaju rizik za tromboemboličke incidente - kazala je Markotić.
Smiju li liječnici pozivati mlađe pacijente, ako stariji odustanu od cijepljenja, i smatra li se to cijepljenjem preko reda?
- Dali smo preporuku da ZJZ i liječnici obiteljske medicine vode brigu da se na područja gdje ima više starijih osoba i s komorbiditetima uputi više cjepiva nego gdje je populacija mlađa. Kad zaprimi neki punkt cjepivo koje ne žele primiti osobe koje spadaju u drugu grupu rizika, moraju potrošiti cjepivo na iduću skupinu stanovništva za cijepljenje - kazao je Capak.
Primorsko-goranska traži da im se upute dodatne doze s obzirom na epidemiološku situaciju i turističku sezonu te da su sami spremni platiti dodatne doze cjepiva. Stožer je odgovorio hoće li se takve situacije razmatrati pri raspodijeli cjepiva.
- Imamo iskustvo da smo u Dubrovačko-neretvansku uputili više doza cjepiva nego što je planirano kad im je epidemiološka situacija bila loša. Zaprimili smo zahtjev i bit će im ponuđene dodatne doze, dogovorit ćemo se koliko će toga biti - kazao je Capak.
Stožer je komentirao ima li pregled mjera koje su županije zatražile i kada će stupiti na snagu uskraćivanje kompenzacijskih mjera onima koji krše mjere.
- To je izmjena uvjeta koji idući tjedan donosi Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iako je njihovo tumačenje da bi to trebalo biti samo po sebi razumljivo. Idemo to prepustiti instituciji koja je za to nadležna. Podržavamo takav pristup. Važno je da se poruka o nužnosti pridržavanja epidemioloških mjera uhvati svuda i što šire - kazao je Božinović.
- Uvjeren sam prilično manjeg dijela onih koji se bave određenim djelatnostima jer smo prije nekoliko dana s pressice govorili o tome da kada se zatvore staklene stijene na terasama i kad se one griju, kad se ljudi tamo grupiraju da to više nema veze s otvorenim prostorom i s onom idejom s kojom se Stožer rukovodio kada je donosio odluku da se otvore terase. Kad se to događa svi oni koji to rade zapravo riskiraju poslovanje svih svojih kolega, pogotovo onih kojih se mjera pridržavaju. Ne jednom su predstavnici udruga sugerirali da je u interesu i tog sektora da oni koji krše mjere za to i odgovaraju. Što se tiče konkretnih prijedloga sa županijskih razina, njih ima. Nacionalni stožer donosi odluke u spektru u kojem je donosio i do sada, to se ne odnosi na dio školstva, ali do sada je Dubrovačko-neretvanska i njihov stožer traži te ne primjenjuju ništa od mjera otvaranja koje su uslijedile nakon 1.3., a situacija im se popravlja. Stožer je Primorsko-goranske županije tražio, ta odluka je potpisana već, upravo ovo da se obveže sve lokalne stožere na području PGŽ na pojačani nadzor primjene svih epidemioloških mjera. Mislim da će toga biti sve i više - kazao je Božinović.
Stožer je odgovorio je li popunjavanje bolnica, poput u Splitu, uzrokovano novim sojem koronavirusa.
- Za sada nema dokaza da nove varijante, a imamo ih tri koje nazivamo varijante koje zabrinjavaju, UK soj, brazilski i južnoafrički soj, za kojih osim da se brže šire nema dokaza da imaju drugo epidemiološko djelovanje ili da utječu na težinu kliničke slike. Još uvijek nemamo dokaza za to - kazao je Capak.
Jesmo li u RH imali zabilježenih slučajeva na koje EMA upozorava?
- Imamo sumnju kod jednog 33-godišnjeg muškarca koji je 12 dana nakon cijepljenja nažalost umro u KBC Rebro. Kako postoje određeni prijepori između uputne dijagnoze iz sisačke bolnice, u odnosu na prijave nuspojavu liječnika obiteljske medicine i kliničku sliku koja je opisana na KBC-u Rebro, čekamo rezultate obdukcije koja je napravljena jučer, ali treba pričekati nalaze nakon čega ćemo moći reći radi li se o takvom slučaju ili ne - kazao je Capak.
Na pitanje koliko se slučajeva tromboze javilo kod cjepiva Pfizera i Moderne, Capak je rekao da je toga bilo vezano i uz druga cjepiva.
- Radi se o 12 događaja tromboze venskih sinusa na 20 milijuna stanovnika koji su cijepljeni AstraZenecom. To je izuzetno niski rizik i to se razmatralo jer je kod drugih cjepiva takvih događaja zabilježeno manje. Imali smo jedan tromboembolijski događaj nakon cijepljena Pfizerom, posebno je zbog broja događaja istraživano cjepivo AstraZenece - kazao je Capak.
Stožer je komentirao i slučaj preminule 12-godišnjakinje.
- Nemamo više novih informacija. Riječ je o teškom komorbiditetu koji je bio prisutan kod te djevojčice koji je bio životno ugrožavajući - kazao je ministar Vili Beroš.
Beroš je odgovorio hoće li s premijerom pokazati je li se sigurno cijepiti AstraZenecom i hoće li se cijepiti tim cjepivom.
- Reći će mi kada je vrijeme za cijepljenje, nemam ništa protiv cijepiti se tim cjepivom i to ću učiniti bez ikakvog promišljanja. Ako treba zbog kampanje cijepit ću se AstraZenecinim cjepivom - kazao je Beroš.
Što se u ovih godinu dana naučilo o kontroliranju krize i uvođenju mjera?
- Naučili smo puno. Kada se virus pojavio drugačije smo gledali na stvari i uvodeći različite mjere, sagledavajući njihove rezultate, usput smo naučili puno. Dolazak novih varijanti i cjepiva daje dodatni kontekst našem promišljanju - kazao je Beroš.
Na pitanje je li bilo grešaka u ovih godinu dana, Beroš je kazao da tko radi taj i griješi te da ne vidi neka odstupanja.
- Kada idemo retroaktivno, ono što smo naučili i što je važno je da smo mi zahvaljujući našoj struci epidemiološkoj nekako relativno ranije u komparaciji s drugima počeli primjenjivati mjere na način da smo favorizirali otvoreni prostor u odnosu na zatvoreni i bilo bi puno bolje da smo svi skupa znali tada da boravak na otvorenom uz pridržavanje epidemioloških mjera kada govorimo o distanci i maskama kada se ne može održavati distanca od metar i pol na otvorenom, prozračivanje prostora o kojem pričamo pola godine unazad, da su to bili pokazatelji da je znanost svjetska o tome govorila na početku kao danas onda bi vjerojatno od početka svi ljudi te mjere primjenjivali i pretpostavljam da bi se bolje nosili u svijetu i u Hrvatskoj. To je nešto što meni, ne da mi je sad sinulo, nego o čemu i u našim razgovorima često spominjemo. Zato se i vraćamo na priču s početka, boravak vani da, međutim boravak vani mora biti boravak vani, a ne u nekakvim improviziranim terasama koje ne znače boravak vani. Boravak u zatvorenom mora biti maska, distanca i svuda gdje se mogu, kada je sada toplije vrijeme, otvoriti prozori i neka se napravi prozračnost. Činjenica je da se virus ne širi samo kapljično nego i aerosolom. Tamo gdje ima strujanja zraka više onda se čestice raspršuju i ne stvara se koncentracija dovoljno jaka da bi zarazila osobu. To je nekako meni nešto što bih izdvojio u ovih godinu dana kao nešto što se u početku nije komuniciralo, a mislim da je jako važno i istovremeno vrlo jednostavno - kazao je Božinović.
- Ja bih kratko nadopunio kako mi i danas imamo puno nepoznanica oko virusa, prije svega na imunost nakon preboljenja i trajanje te imunosti što nam je ključni podatak za sve planove koje radimo za budućnost. Isto tako ne znamo koliko dugo će trajati zaštita poslije vakcinacije, ne znamo da li oni koji su cijepljeni prenose virus, mogu li ga prenijeti, imamo dokaza da ga mogu prenijeti ali to nije znanstveno potvrđeno jer nema takvih slučajeva puno. Što se više cijepimo znat ćemo više. Što se tiče klasičnih epidemioloških mjera, bili smo među prvim zemljama koje su blokirale granice uz izuzetke, komunicirali o dezinfekciji. Imali smo dva puta konferencije za tisak na kojima smo to komunicirali i bili smo među prvima na svijetu koji su uveli strogi lockdown što je dovelo do uspjeha u borbi protiv bolesti. Brojke u prvom valu nisu prelazile 100, suzbili smo krajem petog i šestog mjeseca bolest na nulu. Danas je to puno teže, kriza traje dugo, gospodarske posljedice su ogromne i na individualnoj razini te zbog toga razmatramo pažljivo svaku mjeru koju donosimo. Rekli smo prije više mjeseci da nećemo uvoditi policijske satove i lockdowna i toga se držimo, a imali smo težak period krajem 11 i 12 mjeseca. Nadam se da ćemo ovom strategijom povlačenjem poteza temeljem dnevne procjene držati epidemiju pod kontrolom. Ako pogledate našu situaciju u odnosu na druge zemlje mi stojimo jako dobro. Imamo najblaže epidemiološke mjere u Europi i naša situacija je u odnosu na druge države dobra. Time trebamo biti zadovoljni i težiti tome da s novim saznanjima i praksom i vještinama budemo bolji u borbi s ovom bolesti - kazao je Capak.
- Imam potrebu podijeliti s vama, kada sam prije 15 godina slušala jednog francuskog profesora, bilo je predavanje koju je počeo rečenicom tko vodi ovaj svijet. Predsjednik SAD-a je tada bio Bush, u Rusiji Putin. Aludirajući na rezistenciju bakterija koja je onda i danas problem, završio je predavanje konstatacijom da ga ne vode svjetski čelnici nego mikrobi. Živimo u vremenu gdje smo više nego svjesni toga da su mikrobi ti koji su zaustavili zdravstvo ali i šire i da je to objedinjeno u pokret koji zovemo jedno zdravlje - kazala je Katalinić-Janković.
- Naučili smo kako liječiti i zbrinjavati bolesnike u bolnicama koje su pretvorene u covid bolnice. To je bio veliki izazov, s kojim metodama se u jedinicama intenzivnog liječenja boriti, koju dijagnostiku primjenjivati. Virus je pokazivao nova lica i to je virus s bezbroj lica. Shvatili smo nažalost da je to ozbiljna bolest od koje se umire i pored svih napora koji su bili višemjesečni da se nekoga spasi nije se uvijek uspjelo. Bolest je pokazala da i ako uspijemo akutni dio staviti pod kontrolu, što cijepljenjem možemo uspjeti, ostat će kod značajnog broja ljudi kronične posljedice kojima ćemo se morati baviti uključujući i dijelom su apostrofirane žene koje su u određenom razvoju kroničnih bolesti bile pogođenije. Svatko tko su mu mjere dosadile, što je ljudski razumljivo, neka pokuša zamisliti sebe bolesnog, da mora otići u bolnicu. 13 posto onih koji su završili u našoj bolnici su umrli jer to je i dalje ozbiljna bolest za koju nema direktnog lijeka koliko god se trudili. Onaj koji preživi može se godinama boriti s ozbiljnim posljedicama i svatko treba dati maksimum da izbjegne infekciju pod svaku cijenu ako je to moguće, pa i pod cijenu sitnih zadovoljstava koje se moraju staviti na čekanje - kazala je Markotić.