Dok traje ukrajinski rat, pomalo ispod radara prolazi fenomen dedolarizacije svijeta kao sastavni – neki kažu i ključni - dio općeg sukoba između Zapada i Rusije, u kojem je Ukrajina tek jedna od fronti. Jednako važna fronta je i američki dolar kao glavna svjetska rezervna valuta koja omogućuje hegemoniju SAD-a. Rusija i njeni saveznici nastoje “olabaviti” tu dolarsku polugu, kako bi se umjesto unipolarnog mogao razmahati novi multipolarni svijet, piše Slobodna Dalmacija.
Korak u tom smjeru nekidan su napravile i dvije najveće zemlje Južne Amerike – Brazil i Argentina. Uoči samita Zajednice latinskoameričkih i karipskih država (CELAC) u Buenos Airesu predsjednici dviju zemalja, Luiz Inacio Lula da Silva i Alberto Fernandez, u zajedničkoj su izjavi objavili da rade na uvođenju zajedničke valute, koja bi se koristila u međusobnim transakcijama u cilju poticanja regionalne trgovine i smanjenja ovisnosti o dolaru.
”Želimo ukloniti barijere koje priječe našu razmjenu (...) i potaknuti korištenje lokalne valute. Također smo odlučili unaprijediti razgovore o uvođenju zajedničke južnoameričke valute koja bi se mogla koristiti u financijskom i tržišnom sektoru, a time bi se reducirali i troškovi i naša vanjska ranjivost”, stoji u objavi dvojice ljevičarskih lidera od 24. siječnja.
Argentinski ministar gospodarstva Sergio Massa istodobno je za britanski Financial Times izjavio kako je “odlučeno da se počnu proučavati parametri potrebni za jedinstvenu valutu”. Ministar je također obznanio da se planira pozvati i druge zemlje Latinske Amerike da se pridruže ovom projektu, čime bi se stvorila najveća svjetska valutna unija nakon 20-člane eurozone.
Stiže ‘petrojuan’
Spomenuti britanski list već je ranije objavio da bi se nova zajednička valuta Argentine i Brazila trebala zvati “sur” (“jug”).
Brazilski ekonomski stručnjaci drže da ova inicijativa o stvaranju zajedničke južnoameričke valute potvrđuje namjeru Brazila i Argentine da pređu na multipolarni model svjetskog poretka.
- Zemlje bi trebale napraviti izbor u korist takvog oslobađanja kako bi smanjile ovisnost o dolaru. To je i moguće i poželjno – kaže za ruski Sputnjik brazilski ekonomist Oscar Rojas, tumačeći da se ne radi o zamjeni nacionalnih valuta Brazila (real) ili Argentine (peso), već o dodatnom instrumentu koji će se koristiti u međusobnoj trgovini, a čiju je ulogu u transakcijama između dviju zemalja dosad imao američki dolar.
- Postalo je jasno da je jedan od najznačajnijih koraka u nacionalnoj strategiji država upotreba ove ili one valute. Sve dok bude trajao monopol dolara bit će i situacija koje smo već vidjeli: sankcije, neefikasna politika, čak i ratovi – ocjenjuje Rojas.
Brazilski ekonomist Fabio Sobral, pak, smatra da bi zajednička valuta mogla postati konkurentna dolaru ako bi se koristila prilikom sklapanja trgovinskih sporazuma o nafti.
- Nova valuta bi u srednjoročnoj perspektivi mogla postati alternativa dolaru. Mogla bi se natjecati s dolarom na međunarodnim tržištima. Mnogo bi pomoglo kad bi se ta valuta mogla koristiti prilikom sklapanja dugoročnih ugovora o prodaji nafte - rekao je Sobral, povlačeći paralelu s “petrojuanom” koji je polako počeo potiskivati petrodolar.
- Dolar je bio ekskluzivna valuta, a sada se prihvaća i juan, odnosno “petrojuan”. Dakle, ova zajednička valuta mogla bi igrati tu istu ulogu na razini Latinske Amerike. Brazil i Venezuela su veliki proizvođači nafte, Argentina također proizvodi, Bolivija ima plin - zaključuje Sobral.
Svakako da su ove dedolarizacijske inicijative usko vezane uz ukrajinski rat, jer ih pokreću zemlje koje nisu prihvatile zapadni narativ o isključivoj ruskoj krivnji i koje se osjećaju dovoljno snažne da odbiju američke i zapadne pritiske o uvođenju antiruskih sankcija i naoružavanju Ukrajine. Tako je argentinski predsjednik Fernandez poručio da Argentina neće slati oružje Ukrajini, dok je brazilski predsjednik Lula obznanio da Brazil neće isporučivati oružje i streljivo Njemačkoj, jer ne želi da ono završi u Ukrajini.
Valja reći i da su oba predsjednika taj stav ponovili u lice njemačkom kancelaru Olafu Scholzu prilikom njegove ovotjedne turneje po Južnoj Americi, gdje je posjetio Brazil, Argentinu i Čile (i čileanski predsjednik Gabriel Borić, također ljevičar, pred Scholzom je odbio mogućnost da pošalje oružje u Ukrajinu).
Ne čudi stoga da dedolarizacijski planovi čelnika dviju najvećih južnoameričkih država uključuju i blisku suradnju sa zemljama BRICS-a, saveza koji okuplja pet najvećih svjetskih gospodarstava u nastajanju (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika) i koji se smatra globalnim antipodom zapadnim savezima.
Brazilski predsjednik Lula čak predlaže stvaranje zajedničkih valuta za međusobne transakcije između zemalja BRICS-a i članica južnoameričke trgovinske organizacije Mercosur, koju čine Argentina, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venezuela (pridružene članice su Bolivija, Čile, Ekvador, Gvajana, Kolumbija, Peru i Surinam).
- Da sve to ovisi o meni, uvijek bismo s drugim zemljama trgovali u nacionalnim valutama, kako ne bismo ovisili o dolaru. Zašto ne bismo pokušali stvoriti zajedničku valutu za zemlje Mercosura i zemlje BRICS-a? Smatram da ćemo vremenom doći do toga i mislim da je to neophodno, jer mnoge zemlje imaju poteškoće s kupnjom dolara - rekao je Lula na zajedničkoj press-konferenciji s argentinskim kolegom Fernandezom.
Kako vidimo, logično je da tako nešto predloži baš predsjednik Brazila, jer je Brazil član i BRICS-a i Mercosura (u zadnje vrijeme se i Argentina spominje kao kandidat za ulazak u BRICS). Kako je Lula pojasnio, nacionalne centralne banke mogle bi sklopiti sporazume o stvaranju takvih valuta koje će se koristiti prilikom trgovinske razmjene unutar bloka, što bi moglo omogućiti “kvalitativni skok” u međusobnoj trgovini.
Samo dan nakon tog Lulina istupa, 25. siječnja, na drugom je kraju svijeta ruski šef diplomacije Sergej Lavrov – u očito koordiniranom istupu s brazilskim čelnikom – rekao istu stvar kao i Lula: govoreći u Luandi, glavnom gradu Angole, Lavrov je poručio da će organizacija BRICS razmotriti stvaranje zajedničke valute, kako unutar organizacije tako i u trgovini s Latinskom Amerikom, dodavši da će se o tome razgovarati na idućem samitu BRICS-a ovog kolovoza u Južnoj Africi.
- U tom su smjeru inicijative koje su nedavno izrečene (...) o potrebi da se razmisli o stvaranju vlastitih valuta unutar BRICS-a, u okviru zajednice latinskoameričkih i karipskih država - rekao je Lavrov, kako prenosi agencija Anadolu.
Ruski šef diplomacije pritom je naglasio da udio nacionalnih valuta u trgovini između zemalja BRICS-a i dalje aktivno raste, te da članice razmatraju stvaranje zajedničke valute zato što su financijski mehanizmi Zapada nepouzdani.
- Ne možete se osloniti na mehanizme koji su u rukama onih koji u svakom trenutku mogu, blago rečeno, prevariti, koji mogu odustati od svojih obaveza samo radi ostvarivanja nekog prolaznog političkog cilja, bilo u vanjskoj politici ili unutrašnjim političkim procesima - rekao je Lavrov u Luandi.
Geopolitička promjena
Zanimljivo je notirati da je te Lavrovljeve riječi ovog tjedna gotovo navlas ponovio čuveni američki ekonomist Jeffrey Sachs, profesor na Sveučilištu Columbia i savjetnik trojice generalnih sekretara UN-a: Kofija Annana, Ban Ki-moona i Antonija Guterresa (bio je i savjetnik posljednjeg jugoslavenskog premijera Ante Markovića, te mu se pripisuju zasluge za efikasno obaranje goleme ondašnje inflacije).
- SAD je obavio dobar posao ubrzavajući diskusije o globalnim monetarnim reformama, zato što uporno konfiscira devizne rezerve drugih zemalja, i to nas stavlja na stazu ubrzanja povodom monetarnih reformi. Jer, vaš novac nije siguran u dolarima ukoliko vodite drugačiju vanjsku politiku od Amerike, kao što se desilo Venezueli, Rusiji, Iranu, Sjevernoj Koreji, Afganistanu. Amerika naprosto kaže: vaš novac sad je naš - kaže Sachs u intervjuu za beogradsku Politiku.
Tom prilikom američki ekonomist je ocijenio i utjecaj organizacije BRICS, koja u sklopu promocije multipolarnog poretka potiče oslobađanje od dolara kao glavne svjetske valute:
- BRICS odražava fundamentalni fenomen, a to je da je doba zapadne dominacije svijetom završeno (...). Ostatak svijeta sada kaže sjevernoatlantskoj regiji: mi smo većina čovječanstva, želimo svijet koji je zaista multipolaran. Unutar BRICS-a, na primjer, Indija i Kina skupa imaju 2,8 milijardi stanovnika, odnosno 36 posto svjetske populacije. BRICS predstavlja i veći dio globalne proizvodnje od G7, ima veću kupovnu moć stanovništva. To je najveća geopolitička promjena koja se događa pred našim očima – drži Sachs.
Ugledni ekonomist također je ustvrdio da je SAD “izuzetno zabrinut zbog toga i vjerujem da su mnogi sukobi odraz te situacije”.
Rublji i juani, lire i rupije
Ta “najveća geopolitička promjena”, kako je naziva Sachs, uvelike počiva na dedolarizaciji svijeta. Nedugo nakon početka ukrajinskog rata poslovni listovi na Zapadu počeli su pisati da bi kinesko-ruski savez (uoči agresije na Ukrajinu ruski predsjednik Vladimir Putin posjetio je Peking, gdje su on i kineski vođa Xi Jinping objavili strateško partnerstvo “bez ograničenja”) mogao iz temelja izmijeniti globalne tokove novca i trgovine, koji bi velikim dijelom mogli izići iz dolarskog sustava.
Štoviše, pojedini stručnjaci tada su ustvrdili da su Kina i Rusija s pripremama za međusobnu trgovinu bez dolara počele još nakon ruske aneksije Krima 2014. godine i posljedičnih zapadnih sankcija.
- Rusija s Kinom već trguje u renminbijima (juanima) – istaknuo je lani za Reuters analitičar Tom James iz singapurskog TradeFlow Capital Managementa, navodeći da je još u prvoj polovini 2021., godinu dana prije rata, Rusija više od četvrtine uvoza iz Kine platila u juanima.
Reuters je tada komentirao da bi odluke donesene u Kini, najvećem svjetskom izvozniku, mogle istisnuti ogromne tokove novca i robe iz sustava u kojem dominiraju dolari, “što Peking pokušava već desetljećima”.
- Kad ova kriza (i rat) završi, američki dolar trebao bi biti mnogo slabiji i manje zanimljiv, a renminbi puno jači – rekao je tada za Reuters analitičar Zoltan Pozsar iz Credit Suissea.
Slične najave stižu i iz Rusije. Predsjednik odbora ruske Dume za energetiku Pavel Zavaljni prošlog je ožujka za BBC izjavio da će Rusija s Kinom trgovati u rubljima i juanima, a s Turskom u rubljima i lirama. Paralelno su iz Indije – koja od Rusije uvelike kupuje vojnu opremu i naftu - stizale najave da se istražuje mogućnost stvaranja mehanizma za međusobnu trgovinu u rupijama i rubljima, što se u međuvremenu posve približilo realizaciji.
- Moskva i New Delhi postigli su dogovor da odstupe od dolara i eura u međusobnoj trgovini - izjavio je krajem prosinca za RIA Novosti visoki službenik ruskog Ministarstva vanjskih poslova Zamir Kabulov.
Posebnu pozornost Zapada izazvalo je zbližavanje Kine i Saudijske Arabije, najvećeg svjetskog izvoznika nafte koji je desetljećima slovio za pouzdanog američkog saveznika i partnera na Bliskom istoku. Upravo egzistencija petrodolara čini vrlo važan potporanj američke dominacije u svijetu, ali sada se tu stvari mijenjaju.
Wall Street Journal je lani u proljeće izvijestio da su Kina i Saudijska Arabija intenzivirale pregovore o trgovini naftom u juanima umjesto u dolarima, što je list ocijenio kao “potencijalno veliki pomak u nastojanjima da se juan promovira kao valuta za trgovinu i rezerve”.
”Usred geopolitičkih tenzija koje je izazvao rat u Ukrajini (...), ova vijest izazvala je strah da bi Saudijska Arabija mogla stati uz Rusiju. Omogućavanje plaćanja nafte u juanima moglo bi pomoći u stvaranju paralelnog sistema za međunarodna plaćanja u kojem kineski juan postaje važan kao i američki dolar. Time bi se omogućilo da Rusija izbjegne sankcije, jer bi mogla koristiti i juan”, pisao je tada Deutsche Welle.
Krajem prošle godine ti strahovi su još i narasli, nakon što je kineski predsjednik Xi posjetio Saudijsku Arabiju - pri čemu je bilo vidljivo da su mu domaćini priredili mnogo srdačniji doček nego par mjeseci ranije predsjedniku SAD-a Joeu Bidenu – i tamo potvrdio da je Peking spreman kupovati naftu u juanima umjesto u dolarima.
Mjesec dana potom saudijski ministar financija Mohammed Al-Jadaan u Davosu je ustvrdio nešto dotad nezamislivo - da je njegova zemlja spremna razgovarati o naftnoj trgovini u drugim valutama osim američkog dolara. Jedan od najvećih tabua današnjice, postojanje petrodolara, sada se ozbiljno propituje.
Tragom Gaddafija
Posljednji čovjek koji se usudio ratovati s američkim dolarom bio je libijski pukovnik Muammar Gaddafi, koje je želio provesti dedolarizaciju Afrike uvođenjem panafričke valute temeljene na zlatu. Znamo kako je to završilo – brutalnom Gaddafijevom egzekucijom od strane islamističkih ekstremista podržanih od SAD-a. Mnogi drže da je pukovnikova smrt namjerno bila tako makabrično dizajnirana, kako bi se poslala jasna poruka svima koji se u budućnosti drznu razmišljati o dedolarizaciji svijeta.
No ta budućnost je izgleda ipak stigla, a ovaj put dedolarizaciju provode nešto moćniji i brojniji igrači od libijskog vođe i teško će ih biti sve posmicati. Umjesto toga, nije isključeno da se jednog dana, kada i ako ukrajinski rat završi, probudimo u posve novom ekonomskom svijetu, u kojem će dominacija petro-dolara, a time i SAD-a, biti samo relikt prošlosti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....