Članice NATO-a imaju podijeljeno mišljenje o tome kako ojačati istočno krilo Saveza za slučaj potencijalnog ruskog napada. Pukotine u jedinstvu pokazuju se uoči summita u Madridu na kojem će, uz ulazak Finske i Švedske u Savez, to biti glavna tema, piše Washington Post. Dobro obaviješteni američki medij navodi da su na jednoj strani baltičke zemlje i Poljska, koje ovaj trenutak vide idealnim za jačanje svojih obrambenih kapaciteta, a na drugoj zapadne zemlje koje zagovaraju nešto blaži pristup.
Inicijalnu odluku treba donijeti do kraja lipnja, piše dnevnik koji je imao uvid u prijedlog baltičkih članica. Te zemlje, koje graniče s Rusijom i imaju značajnu rusku manjinu te problemima natovarenu povijest s njom, strahuju da će sa smirivanjem situacije u Ukrajini izgubiti priliku da se vojno osiguraju protiv Rusije.
"Izravna ruska vojna agresija protiv NATO-ovih saveznika ne može se isključiti", smatraju one te predlažu da NATO osigura kontingent s 20.000 vojnika spremnih za hitnu reakciju u slučaju da dođe do gomilanja ruske vojske uz granicu. Kako podsjeća WP, u baltičkim je zemljama do invazije na Ukrajinu bilo trajno stacionirano po 2000 vojnika, a prijedlog je da se ta brojka podigne na 6000 u svakoj od njih.
Uvjeti za brzo "bildanje"
Dodatne NATO-ove vojnike bi i Poljska, a tražit će se i razmještaj dodatne vojne opreme, primjerice protuzračnih obrambenih sustava. Francuska i Italija su među zemljama koje smatraju da je stacioniranje dodatnih snaga preskupa opcija. Kao problem vide i to da bi se stacioniranjem vojnika na Baltiku smanjili kapaciteti NATO-a potrebni za odgovor na globalne probleme poput ilegalnih migracija i terorizma, donosi Jutarnji list.
"Nemojmo zaboraviti da ćemo sutra morati graditi mir", komentirao je situaciju francuski predsjednik Emmanuel Macron, dodajući da NATO nije u ratu s Rusijom.
No, istočne zemlje smatraju da Zapad time ponovno gleda kroz prste Moskvi, iako je mlaka reakcija prethodila invaziji na suverenu susjednu zemlju. Estonski državni tajnik u Ministarstvu vanjskih poslova Jonatan Vseviov smatra da se Putin preračunao kada je odlučio napasti Ukrajinu, ali da nema razloga da to ne ponovi. "On vjeruje vlastitoj propagandi. Napasti članicu NATO-a bila bi pogreška, ali mnogo su manje šanse da je napravi kada postoje vojne snage spremne na odgovor", smatra Vseviov.
Slične su se izjave čule i iz Češke, solidarne sa Slovačkom koja s Ukrajinom dijeli granicu.
Raspoređivanje dodatnih snaga bila je jedna od tema na sastanku ministara vanjskih poslova članica NATO-a prošlog vikenda u Berlinu. Istočne članice tražile su nove obveze Saveza prema istočnom krilu. "Čim sukob u Ukrajini završi, mnogi naši partneri u Zapadnoj Europi brzo će se htjeti vratiti na status quo. Ne bismo htjeli da se to dogodi jer smatramo da smo svjedočili tektonskom pomicanju u europskoj sigurnosti", rekao je jedan dužnosnik.
Američki dužnosnici kažu kako postoji širok konsenzus da zemlje na istoku ne bi trebale doći u situaciju da trpe invaziju čekajući dolazak savezničkih pojačanja. No drže da bi trajno raspoređivanje dodatnih snaga bilo preskupo i ne nužno efikasno te bi radije da se uspostave uvjeti za brzo "bildanje" NATO-ove prisutnosti u slučaju napada.
Bolja koordinacija
Američki general Mark Milley rekao je prošli mjesec da preferira uspostavu trajnih baza na istoku Europe, s privremenim ljudstvom. Na taj način ne bi bilo troškova vezanih uz obitelji vojnika. Američki predsjednik Joe Biden već je povećao broj vojnika u Europi sa 60.000 na 100.000, ali velik dio ne živi u uvjetima prikladnim za dulji ostanak.
Washington Post piše da istočne članice NATO-a žele i da se odustane od sporazuma između NATO-a i Rusije iz 1997., kojim se NATO obvezao ograničiti stalne vojnike istočno od Njemačke, a Rusija da će održavati mir. Većina dužnosnika ionako drži da je Rusija prekršila obaveze ne samo zbog Ukrajine nego i zato što je stacionirala snage u Bjelorusiji, zaprijetivši Vilniusu. No, zapadne članice ne žele odbaciti sporazum jer može poslužiti budućoj koordinaciji NATO-a i Rusije. Smatraju i da je važan za stabilnost.