Balkanu ne prijeti nestašica hrane, ekonomski stručnjak poručuje: ‘Ne pretjerujte s kupnjom namirnica jer tako ubrzavate rast cijena, a prazne police stvaraju paniku‘

Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji zbog napada na susjednu zemlju, izazvao je ogromne poremećaje na tržištu svih proizvoda. Drastično je utjecao na cijene uljarica i žitarica, posebno pšenice koja je u ponedjeljak dosegla najviši nivo u posljednjih 14 godina zbog straha od poremećaja u opskrbi iz Ukrajine i Rusije, donosi Slobodna Dalmacija.

Iako je Ukrajina danas objavila da je obustavila izvoz mesa, šećera i soli, ali omogućila izvoz pšenice i kukuruza, trgovci nastavljaju kupovati zalihe iz straha da bi neke europske zemlje mogle ograničiti izvoz. 

Ukrajina i Rusija (koja je i najveći izvoznik) sudjeluju s oko 29 posto u ukupnom svjetskom izvozu pšenice, a u koje zemlje izvoze, slikovito je prikazao Miloš Popović, istraživač Instituta za sigurnost i globalna pitanja (ISGA) Sveučilišta u Leidenu, navodi Buka.

Navedeni globalni učinci osjećaju se već naveliko i u balkanskim zemljama, uglavnom kroz rast cijena različitih proizvoda i energenata, ali razloga za strah od nestašice pšenice nema, kažu poduzetnici. BiH, primjerice, uvozi pšenicu, ali ne iz Ukrajine i Rusije, već najviše iz Mađarske, Hrvatske i Srbije.

Ekonomist Admir Čavalić rekao je da razloga za paniku nema jer su nestašice stvar prošlosti.

Lionel Chamoiseau/AFP/ilustracija

- Ekonomski promatrano, nestašice su stvar prošlosti, poremećaji i krize se sada odražavaju na povećanje cijena. Zbog toga apeliram na građane da ne kupuju dodatne količine osnovnih namirnica, pogotovo brašna. Na taj način stvaraju pretpostavku za brži rast cijena, kao i formiranje neformalnog tržišta danih proizvoda. Prazne police također stvaraju dodatnu paniku kod ostatka stanovništva, što nas dalje drži u začaranom krugu - upozorio je Čavalić.

Ipak, naglašava da je dodatni rast cijena realno očekivati. Ukrajina je, pojašnjava, bitna za globalnu ekonomiju i njezina okupacija će dodatno utjecati na globalni rast cijena, posebno kada je riječ o cijeni energenata poput prirodnog plina, nafte i naftnih derivata, ali i električne energije kao supstituta, piše Buka.