StoryEditorOCM
Hrvatska i svijetKolaps sustava

Ako želimo jak prvi mirovinski stup – trebat će nam pola milijuna imigranata. Stručnjaci zabrinuti jer fondove nema više tko ‘puniti‘, ovo su njihova predviđanja

Piše Saša Ljubičić/sd
18. veljače 2022. - 18:35

Ako želimo jak prvi mirovinski stup – trebat će nam pola milijuna imigranata, kaže Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. S obzirom na to da u Hrvatskoj prema posljednjemu popisu stanovništva živi oko 3.850.000 stanovnika, mirovinske fondove nema više tko "puniti", piše Slobodna Dalmacija.

image
Vedrana Pribičević
Marko Todorov/Cropix

Kad su se radile projekcije financijskih kapaciteta prvog mirovinskog stupa, u Hrvatskoj su obitelji imale u prosjeku troje ili četvero djece. U međuvremenu, tipična hrvatska obitelj postala je četveročlana, a danas dominiraju one s jednim djetetom, pa je zaista pitanje iz kojih će se izvora za dvadeset, trideset godina isplaćivati mirovine. Ne samo da je brojka od 3.850.000 stanovnika porazna, nego, tvrdi demograf Tado Jurić, ima nas još sigurno 200.000 manje jer zbog EU sredstava nikome nije u interesu prikazati stvarno stanje, a činjenica je da brojni građani Hrvatske žive u inozemstvu i ne žele se odjaviti s adresa u domovini kako bi i dalje uživali povlastice našeg zdravstvenog osiguranja koje se u zapadnom dijelu Europe masno plaća.

Hrvati, vratite se

 – Da, to je točno. Jedino nas može spasiti useljavanje, s tim da prvo treba krenuti od činjenice da smo jedna od tri zemlje u svijetu koja ima više onih koji žive u inozemstvu nego u domovini. To znači da prvo trebamo pozvati Hrvate iz svijeta da se vrate kući - kaže jedan od naših vodećih demografa Stjepan Šterc.

image
Na fotografiji: Stjepan Šterc
Srđan Vrančić/Cropix

Profesor Šterc vjeruje da se i ovako katastrofalan demografski trend može preokrenuti.

– I to primarno selekcijskim modelom useljavanja. Moramo pozvati identitetski istu populaciju da se vrati u Hrvatsku jer su takvo što radili i drugi, Irska i Izrael, primjerice. Sličnu je useljeničku politiku vodila i Australija. Nova radna snaga jedino može spasiti mirovinski sustav - slaže se profesor Šterc i upozorava da one zemlje koje nisu vodile selektivnu useljeničku politiku, poput Francuske, koja je useljavala stanovništvo iz zemalja Magreba ili Njemačke, danas evidentno imaju probleme jer se dio useljenika nikada nije naviknuo na prilike u zemljama u koje se doselio.

– Pa sama Angela Merkel je priznala da taj multi-kulti model na kraju ipak nije uspio. Dobro je da se useljavanjem popravilo demografsku sliku spomenutih država, no, nažalost, danas zato svjedočimo problemima druge vrste – konstatira Šterc.

Profesorica Pribičević zaključuje da nam kronično nedostaje radne snage koja bi u budućnosti osigurala stabilnost mirovinskih fondova.

– Da, i zato moramo voditi i pametnu klasičnu populacijsku politiku, pa s jedne strane poticati rađanje i raznim stimulativnim mjerama podupirati roditelje da imaju više djece, a s druge pametno planirati potrebe na tržištu rada. To znači da treba školovati one kadrove koji su deficitarni, a ne one kojih već ima viška i ne trebaju poslodavcima. Potrebna nam je dobro promišljena strategija kad su u pitanju radna snaga i opstanak mirovinskog fonda – veli Šterc i dodaje da to kod nas, nažalost, nije slučaj.

image
Znanstvenik Tado Jurić
Darko Tomaš/Cropix

Useljenička politika

– Za razliku od javnosti koja je osvijestila da je demografski slom Hrvatske naš problem broj jedan, kao i znanstvenika, ali i novinara koji o tome stalno pišu, poslodavaca..., toga i dalje nije svjesna naša izvršna vlast. Oni po ovom pitanju za sada poduzimaju malo i ništa. Ne može vam migrantsku politiku voditi ured pod ingerencijom Ministarstva unutarnjih poslova. Oni se, logično, bave sigurnošću, a ne politikom useljavanja, za koju jednostavno nisu kompetentni - veli prof. dr. Stjepan Šterc.      

A useljenička politika je, ističe Šterc, strateško nacionalno pitanje i jedno od glavnih političkih pitanja jer o njoj nam ama baš sve ovisi, a ne samo mirovinski fondovi.

–  Sadašnje mjere kojima se potiče rađanje ili financijski pomaže obiteljima s više djece jednostavno nisu dovoljne jer imaju kratkotrajan učinak. Nama treba dobro osmišljeni plan selektivnog useljavanja, jer će u protivnom biti doveden u pitanje naš goli opstanak – zaključuje Šterc.

24. studeni 2024 11:01