Hrvati iz Zambije napokon se danas vraćaju u Hrvatsku sa svojom posvojenom djecom nakon što ih je Visoki sud u Ndoli u četvrtak oslobodio optužbi za pokušaj trgovine djecom s ciljem iskorištavanja, piše Jutarnji list.
Cijeli dan rješavala se papirologija u Odjelu za imigraciju u Ndoli, a nešto poslije 13 sati četiri hrvatska para, nakon više od pola godine, mogla su napokon zagrliti svoju djecu koju su u prosincu prošle godine posvojila iz DR Konga, a zbog koje su u Zambiji što u pritvoru, a što na suđenjima proveli gotovo sedam mjeseci.
A riječ je o jednom dječaku i tri djevojčice u dobi od jedne i pol do četiri godine.
Djeca su provela više od pola godine u strogo štićenom objektu zambijske socijalne službe jer je ta država smatrala kako su žrtve trgovine ljudima, unatoč činjenici da su djeca imala sve hrvatske dokumente, rodne listove i putovnice, kao i sudske odluke kongoanskih vlasti o posvojenju, koje su potom potvrdili i hrvatski sudovi.
Susret djece i njihovih roditelja bio je jako emotivan, a napokon se sada svi zajedno vraćaju u Hrvatsku.
Rješavanje papirologije
Sutkinja Visokog suda u Ndoli zaključila je kako nije bilo dokaza da se radilo o trgovini djecom, te da je postupak posvojenja bio ispravan, nakon čega je odmah naložila da se Hrvate pusti na slobodu i da im se daju njihova djeca. No, kako u ovom ionako dramatičnom slučaju ništa nije moglo ići bez problema, u četvrtak Hrvati nisu uspjeli doći do djece jer su im savjetovali da je bolje da to obave u petak jer formalnosti oko papirologije i viza znaju potrajati. Zato se ujutro njihov odvjetnik Kevin Silwimba, u pratnji hrvatskih diplomata, uputio u imigracijsku službu kako bi se izdali svi potrebni dokumenti da djeca napuste Zambiju. Hrvatima su isti dan kad su oslobođeni vraćene putovnice. Kako je cijeli taj administrativni postupak potrajao, hrvatski državljani nisu uspjeli stići na direktan let prema Europi, pa su se odlučili na varijantu da avionom odlete prvo u glavni grad Zambije, Lusaku, da bi onda stigli na let prema jednom od europskih odredišta. Očekuje se da će Hrvati sa svojom djecom u Hrvatsku stići tijekom subote, Jutarnji list.
Hrvatima je i danas, ali i svih ovih dana pomagala hrvatska diplomacija. S njima je otpočetka bio treći tajnik veleposlanstva u Pretoriji Dario Klasić, a u međuvremenu se na suđenjima kao prevoditelj počeo pojavljivati i hrvatski veleposlanik u Egiptu Tomislav Bošnjak, koji je za medije ispričao kako je bio vrlo emotivan susret roditelja i djece koja su se pojavila na jednom od ročišta kako bi ih mogao identificirati policajac koji je uhitio Hrvate. Djeca su mahala roditeljima, potekle su suze, a prolomio se i pljesak, što je sve utjecalo i na sutkinju koja nije ostala imuna na te prizore.
Slučaj je komentirao premijer Andrej Plenković kazavši kako je Vlada zadovoljna što je cijela ova situacija završena na ovaj način.
- Ciljano smo u Ndolu poslali Tomislava Bošnjaka, jednog od naših najiskusnijih diplomata koji je zajedno s drugim kolegama, konzularnim djelatnikom iz Pretorije i počasnim konzulom pomogao da se dođe do ovog trenutka. Država, Vlada i naša diplomacija pružila je svu konzularnu pomoć našim državljanima da bi se došlo do ove odluke suda koja ih je oslobodila bilo kakve odgovornosti - rekao je premijer, prenosi Jutarnji list.
Pripreme puta
Dodao je i kako su tijekom jutra obavljene sve administrativne procedure za povratak hrvatskih posvojitelja s njihovom djecom u Hrvatsku, te da su obavljene tehničke pripreme za put u Zagreb.
Ranije je na sjednici Vlade rekao kako je sutkinja ustvrdila da nije dokazano da su naši državljani počinili kazneno djelo trgovanja djecom, kao što nije dokazano ni da su dokumenti o posvojenju lažni.
- Podsjećam da je od trenutka pritvaranja pa do završetka procesa Hrvatska štitila prava i interese naših državljana pružajući im konzularnu pomoć. Osim prava hrvatskih parova, štitili smo prava djece koja su prošla postupak posvojenja i stekla hrvatsko državljanstvo - rekao je Plenković.
O cijelom slučaju jučer je u Saboru govorila pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter upozorivši kako je bilo i govora mržnje, što može dodatno poticati i druge na različite vidove diskriminacije i nasilja.
Govor mržnje
- Bilo je pojava govora mržnje u širem i užem smislu, a to je pitanje DORH-a i sudova. Došlo je do vrlo štetnog, destruktivnog, problematičnog i opasnog isticanja pojedinih tema na način koji može direktno škoditi jer govor mržnje može poticati i druge na različite vidove diskriminacije i nasilja - rekla je pravobostalaraniteljica tijekom rasprave o izvješću za 2021., čime je odgovorila Ivani Kekin (Možemo) na zastupničko pitanje.
Kekin je zanimalo je li u javnom prostoru u slučaju Zambija primijetila pojačan govor mržnje i huškanje od strane pojedinaca, političkih stranaka i dijela medija koje je bilo motivirano transfobijom, homofobijom, rasizmom i slično te je imalo značajan utjecaj na cijelu grupu ljudi.
Šimonović Einwalter rekla je da je ovaj slučaj otvorio brojna pitanja, podsjetivši kako je na govor mržnje reagirala i dopisima DORH-u te Agenciji za zaštitu osobnih podataka i Vijeću za elektroničke medije, piše Jutarnji list.