Ove godine navršilo se punih šest desetljeća otkako su jednoj ženi u grudi ugrađeni prvi funkcionalni implantati.
Timmy Gene Lindsay je 1962. je u bolnici Jefferson Davis u Houstonu u Teksasu dobila novo poprsje, i to neplanirano. Zapravo, ova mlada razvedena majka šestero djece željela je ukloniti tetovažu u toj bolnici, a liječnici Frank Gerrow i Thomas Cronin su je zapitali bi li željela sudjelovati u povijesnom zahvatu; oni su osmislili prve implantate po uzoru na vrećice za infuziju, donosi Slobodna Dalmacija.
Pristala je; činilo joj se zgodnim dobiti nešto besplatno, a bila je u priličnoj besparici. I danas joj traju, a ima devedeset godina. Njeni implantati nisu idealni, u jednom razdoblju života imala je i određenih tegoba i bolova, ali, zadržala ih je. Neki odvjetnici svojedobno su joj savjetovali da tuži liječnike koji su je podvrgnuli rizičnom zahvatu, ali, nije željela. Govorilo se da su je "potkupili" dodatnom gratis operacijom, riješili su joj problem klempavih ušiju. Zapravo, odstojeće uši najviše su i smetale toj ženi, a grudi su došle usput.
Priča o Timmy Gene Lindsay već spada u povijest. Naravno, to nije bio prvi pokušaj popravka i poljepšavanja poprsja - ranije su liječnici eksperimentirali s ulošcima od raznih materijala, čak su uporebljavali vosak i staklo, ali rezultati su bili loši i često s fatalnim ishodom. Ovaj je, uz neke manjkavosti, bio uspješan.
Inače,zahvati vezani uz poboljšanje izgleda mogu se pratiti daleko u prošlost. Gotovo je sigurno da su drevni Egipćani znali poravnati nos i izvesti jednostavan face- lifting. Znanja su se kroz povijest gubila i ponovno otkrivala, a u vrijeme velikih ratova uvijek je napredovala kirurgija. Liječnici su u ratnim okolnostima bili prisiljeni na brzo razmišljanje i djelovanje, pa i improvizacije koje su znale rezultirati inovativnim tehnikama. Od toga se "okoristila" i etetska kirurgija.
No, što će biti u budućnosti?
Za neku dalju budućnost ne zna se, ali gotovo je sigurno da će sve veći broj ljudi tražiti "popravke" na svojim tijelima. I estetske i funkcionalne popravke. Govori se o uzgoju oštećenih dijelova tijela.
Ta je budućnost zapravo već počela, ali, neki znanstvenici upozoravaju i na to da bi se moglo prepravljati i ljudski genom; pojednostavljeno rečeno, već bi budući roditelji mogli birati izgled svoje djece, dali bi im "pobrisati" gene koji su zaslužni za razvoj određenih bolesti i za nekoliko generacija, eto zdravih i lijepih ljudi. Naravno, i bogatih, jer takvo što trebat će dobro platiti.
Prilično jeziva predviđanja govore o nikada do sada viđenom jazu među ljudskom rasom.
Ipak, sve je to još uvijek u rangu nagađanja, a što god bude, naša generacija neće doživjeti.
Za bližu budućnost predviđanja su u pravilu točnija. Dakle, statistike kažu da se broj estetskih zahvata iz godine u godinu nezaustavljivo povećava te da nema razloga da tako ne bude i dalje. Na globalnom tržištu estetske kirurgije do 2025. godine "okrenut" će se 44 milijarde dolara. Manji pad zahvata (oko 15 posto) zabilježen je u protekle dvije pandemijske godine jednostavno stoga što su mnoge specijalizirane ustanove morale u više navrata zatvoriti vrata.
A trendovi će bitI potpuno individualni pristup pacijentu (što je i sada pravilo kod ozbiljnih liječnika), kombinacija većeg broja tretmana za optimalan rezultat, i što manje umjetnih materijala, kolikvijalno nazvanih "plastikom".
Premda je i hijaluron prirodan, sve više će se koristiti kao punilo vlastito tkivo koje organizam nikada ne odbacuje, matične stanice, krvna plazma i masne stanice.
Prava revolucija nastaje u svijetu lasera. Laserskim aparatima tretiraju se dublji slojevi kože, zagrijavaju se i potiču na "stezanje" i proizvodnju kolagena.
Za jako ovješenu kožu na licu i tijelu ipak se ovakvim tretmanima mogu polučiti samo polovični ili jedva vidljivi rezultati pa stoga klasične operacije nipošto ne idu u zastaru.
Od top- noviteta u naredno vrijeme stižu razne vrste novih lasera i upravo odobrena, nova vrsta botoxa koja bi navodno trebala biti mnogo sigurnija, a učinak trajati i do godinu dana.
Napokon, pomalo se mijenja i stav prema estetskim zahvatima o kojima sve više ljudi slobodno govori.
Životni i radni vijek se znatno produljio u samo jednoj generaciji; stoga se ne može govoriti o bježanju od starosti i prikrivanju godina (tko još skriva godine?) nego o prirodnoj želji za ugodnijim i skladnijim izgledom.
Starije zvijezde još uvijek su, dakako, sklone zataškavanju. Sophia Loren valjda se šali i dobro zabavlja pripovijedajući kako se njeguje maslinovim uljem. Svaki iskusniji kirurg lako će na temelju fotografija i vidljvih rezova oko ušiju prokomentirati njene liftinge. Prvi, lošiji, učinjen osamdesetih godina prošlog stoljeća, s jednostavnim zatezanjem kože ali ne i potkožnih struktura lica, te drugi, puno bolji.
Uz to, kažu vodeći estetski kirurzi, "prepumpan", umjetan izgled ide u povijest. Takav izgled zapravo preferira mali broj osoba, ali često su medijski esponirane. Uskoro će, misli se, postati poptpuno neprihvatljiv. Klatno se smiruje.
A među najtraženijim popravcima i dalje ostaju oni na licu, grudima i ušima. Dva od tri takva zahvata je Timmy Gene Lindsay obavila prije punih 60 godina.