Prema istraživanjima, Finska je najsretnija zemlja na svijetu. Ove godine takvom je proglašena čak sedmi put zaredom! ‘Indeks sreće‘ mjera je ukupnog blagostanja u zemlji i izračunava se korištenjem nekoliko smjernica kao što su BDP po glavi stanovnika, socijalna potpora, životni vijek, sloboda donošenja životnih izbora, povjerenje i velikodušnost. Prema ovim kriterijima, Hrvatska je na 48. mjestu od 137. rangiranih država.
POLARNI DAN I NOĆ
Tri dubrovačke profesorice Pomorsko-tehničke škole, Linda Jurkić, Marina Serdarević i Manuela Sekondo Vuletić, imale su priliku u sklopu projekta Erasmus posjetiti najsretniju zemlju na svijetu i na licu mjesta provjeriti je li prvo mjesto na top ljestvici sreće uistinu zasluženo. Prvo što im je ‘upalo u oči‘ su cijene koje su slične našima, s jednom jako bitno razlikom - plaće su im puno veće. Obišle su Helsinki i donijele nam svoje iskustvo:
- Svako jutro kroasan i kapućino bismo platile oko 10 eura. Njihove su plaće puno, puno veće, tako da bi oni zapravo trebali napraviti intervju s nama o našem preživljavanju - smije se profesorica Linda, koja kemiju i biologiju predaje i u Gimnaziji Dubrovnik.
- Htjele smo kupiti bursu u njihovim butigama Marimekko, ali su preskupe. Obična od robe košta oko 70 eura - iznijela je još jedan detalj o njihovom (ali i našem) standardu.
Finci su, slično kao i Hrvati, veliki kavopije.
- Jako vole kavu. Prosječni Finac potroši oko 12 kg kave godišnje. Drugdje se, za usporedbu, potroši prosječno oko 1,3 kg po osobi - dodala je Linda.
Finska je poznata po svojim brojnim jezerima, ima ih preko 188.000. Zato se i zove ‘Zemlja 1000 jezera‘. Jezera i šume pokrivaju veći dio površine ove države, kojom vlada hladna klima s dugim, hladnim zimama i kratkim, toplim ljetima. Sjeverni dio Finske ulazi u Arktički krug i ima izražene polarne noći i dane. Tijekom ljetna dva mjeseca sunce gotovo uopće ne zalazi.
- U vrijeme našeg boravka u Helsinkiju bio je polarni dan koji traje do 22. lipnja, kad se polako počinje skraćivati. Smrknulo bi se oko 22.30 i već oko 3 ujutro bi počinjao novi dan. Čak ni ta noć nije prava noć, više nešto kao sumrak - opisala je Linda.
NIGDJE OTPADA
- Sve se u Finskoj bazira na eco friendly utjecaju, odnosu prema prirodi, sve je čisto, nezagađeno, voze se električni automobili. Radi se na smanjenju ekološkog otiska, nema otpada po ulicama i u prirodi - dodaje.
Helsinki, glavni i najveći grad Finske, nalazi se na obali Finskog zaljeva u Baltičkom moru. Postao je glavni grad Finske 1812. godine. Grad je poznat po svojoj arhitekturi, koja je kombinacija klasičnih, modernističkih i suvremenih elemenata. Posebno se ističe središnji dio grada sa zgradom Finskog parlamenta, Helsinškom katedralom, ali i brojnim muzejima, galerijama i knjižnicama.
- Nas tri smo u Helsinkiju pohađale strukturirani tečaj u sklopu Erasmus+ KA122 projekta Pomorsko-tehničke škole #Grin – Zeleno je IN! za nastavnike od 13. do 19. svibnja. Projekt provodimo od 1. rujna prošle godine i traje do 30. studenog ove godine. Tijekom projekta provodimo aktivnosti kako smanjiti ekološki otisak svakog od nas, kako smanjiti količinu otpada koji proizvodimo, kako postati ekološki svjesniji, kako učiniti temu održivosti popularnom među mladima, kako doći do toga da mladi ne odmahuju rukom na ove teme, nego da imaju na pameti da je to, najviše od svih, tema koja se tiče njihova opstanka. Sve su to pitanja koja ćemo postavljati i na koja ćemo odgovarati našim učenicima idućih mjeseci - najavile su dubrovačke profesorice.
UČITELJI SU VISOKO CIJENJENI
Pored pohađanja tečaja, uspjele su upoznati lokalnu kulturu i značajnije detalje o povijesti Finske, ali i kulturu zemalja polaznika tečajeva iz Rumunjske i Njemačke. Iskoristile su prigodu predstaviti i svoju zemlju. Bilo je zanimljivo saznati i ponešto o finskom obrazovnom sustavu koji se smatra jednim od najuređenijih i najboljih u svijetu:
- Sve škole su javne i financirane od države, što osigurava jednak standard obrazovanja. Sustav je posvećen pružanju jednakih mogućnosti svim učenicima, bez obzira na njihovo socijalno-ekonomsko porijeklo - rekla je Linda Jurkić.
- Nastava u Finskoj obično počinje između 9 i 9:45, a najčešće završava između 14 i 14:45 sati. Nastavni sati su duži, kao i odmori između njih. Učitelji u Finskoj moraju imati najmanje magistarsku diplomu, a upis na studij pedagogije jako je selektivan. Učitelji su visoko cijenjeni u društvu i imaju veliku autonomiju u radu. Učitelji se fokusiraju na potrebe svakog pojedinog učenika, osiguravajući da svatko dobije podršku potrebnu za napredak. Učionice su manje, što omogućuje personaliziraniji pristup.
- Kurikulumi su im nešto fleksibilniji, posebno u srednjim školama, uz određeni broj obaveznih predmeta u svim godinama, poput Finskog jezika i Matematike. Učenici imaju veću slobodu u biranju predmeta, pa biraju one koji ih više zanimaju ili više onih predmeta i sati iz predmeta čiji ispiti na državnoj maturi donose više bodova, pa samim time i bolje izglede za upis na željeni fakultet. Učenici biraju više Matematike, čak ako im to i nije predmet u kojem najbolje ostvaruju svoje potencijale, ali dobro riješen ispit garantira im upis na željeni fakultet. Dakle, i u Finskoj su kao i kod nas, učenici opterećeni ocjenama, rezultatima, vanjskim vrednovanjima, PISA testiranjima. Imaju puno manje testova i ocjenjivanja, tj. nastavnici imaju slobodu u određivanju koliko ispita i koliko ocjena će imati u jednoj godini. Zapravo, nastavnici imaju puno slobode u kreiranju nastavnog procesa - opisala je.
- Škole osiguravaju uravnotežen pristup akademskim i izvanškolskim aktivnostima, uključujući dovoljno vremena za odmor i fizičku aktivnost. Osim tradicionalnih akademskih predmeta, finske škole naglašavaju važnost životnih vještina kao što su kuhanje, obrada drveta i financijska pismenost. Tako smo u posjetu školi u kojoj je radio voditelj tečaja vidjeli specijalizirane učionice za domaćinstvo, kuhanje, šivanje... Ovaj holistički pristup obrazovanju priprema učenike za stvarni život - istaknula je profesorica Linda Jurkić bitne razlike između hrvatskog i finskog obrazovnog sustava.
PRAVEDNIJE DRUŠTVO
- Finci isto kao i mi imaju stalne reforme (ponekad i svake godine), ali može se primijetiti da nisu toliko frustrirani time jer se vidi da imaju povjerenja u sustav. Znaju da se stvari mijenjaju jer se pokušavaju popraviti rezultati, pokušavaju se stvoriti uvjeti za još bolje i pravednije društvo.
- Grupa od nas 12 nastavnika i obrazovnih radnika iz Njemačke, Rumunjske i Hrvatske bila je je zabavna i motivirana grupa koja se dobro uklopila s Anttijem, voditeljem našeg tečaja. Tečaj od sedam dana bio je izvrsno izbalansiran – puno smo radili, učili, ali smo i upoznavali finsku kulturu, grad, prirodu i posjećivali škole. U radionicama smo se služili metodama koje i mi upotrebljavamo u našim školama - timski rad, pozitivna pedagogija, projektna nastava, nastava na otvorenom - naglasila je.
Ono što ih je u slobodno vrijeme posebno oduševilo bilo je razgledavanje grada, ali i odlazak u saunu. Finska, inače, ima najviše sauna po glavi stanovnika (na 5.3 milijuna stanovnika ima 3.3 milijuna sauna).
- Mi smo bile u javnoj sauni u luci, zove se Loyli. Ulaznica košta 18 eura. Uđe se u saunu pa u hladni bazen od 8 stupnjeva, s vodom iz Baltičkog mora. Poslije uđeš u topli, grijani bazen od 27 C stupnjeva - govori Linda o ovom iskustvu, te dodaje da se Baltičko more zimi ponekad skroz zaledi.
- Sad mu je temperatura bila oko 7,8 stupnjeva, a ljeti maksimum do 18,19. Finci se stoga kupaju u jezerima koja se više ugriju - kaže.
Nakon što su se opustile u sauni, krenule su istražiti i gurmanske delicije. Od hrane specifične za Finsku probale su meso soba, losos na nekoliko načina, ali i Karjalanpiirakka – tijesto i ribu; te Korvapuusti – ukusne kolače od tijesta.
- U sklopu programa tečaja, posjetili smo i otok Suomenllinu, naseljenu pomorsku utvrdu iz 18. stoljeća koja se proteže na šest otoka u Baltičkom moru. Na kraju smo ostale dan duže i brodom otplovile do Tallinna u Estoniji, do kojeg nam je trebalo 2 i pol sata. Ondje smo prošetale starim gradom okruženim zidinama, sličnim našem Dubrovniku - zaključila je Linda Jurkić.
