StoryEditorOCM
ZabavaIntrigantan privatni život

Braća Kličko zvijezde su ukrajinskog pokreta otpora: rođeni su u zabitima tadašnjeg Sovjetskog Saveza, ‘obiteljski dril‘ od malih je nogu bio jasan. Danas su na Putinovoj listi za odstrel

Piše Eda Vujević/sd
2. ožujka 2022. - 20:22

Braća Kličko ponovo su zvijezde i to godinama nakon što su napustili boksački ring, a za razliku od ranije, danas su zvijezde ukrajinskog pokreta otpora koji se bore protiv ruskih agresora u Ukrajini. Vitalij i Vladimir Kličko, oba multimilijunaši koji su svoja imena upisali u svjetsku kuću slavnih sportaša, nisu bogataši tipičnoga kova. Vitalij, gorostas od preko dva metra, danas gradonačelnik Kijeva kojeg Rusi nemilosrdno bombardiraju, prema lanjskim podacima 'težak' je oko 80 milijuna dolara, dok je njegov brat Vladimir, tek prst niži od njega, deset milijuna dolara bogatiji. I jedan i drugi novac su stekli kao profesionalni boksači i, a to je jedinstveno u povijesti toga sporta, jedina braća koja su bila višestruki svjetski šampioni u svojoj, teškoj kategoriji, piše Slobodna Dalmacija.

image
Rolf Vennenbernd/AFP

Upravo su Vitalij i Vladimir Kličko prekinuli tradiciju dominacije američkih boksača u najprestižnijoj kategoriji premda su, od samih svojih početaka, bili ismijavani i ignorirani te opisani kao 'europski amateri iz ukrajinske vukojebine', čiji je stil 'dosadan i neatraktivan', a oni sami glomazni divovi bez sportske elegancije. Nakon amaterskih borbi u kojima su obojica bili vrlo uspješni, Olimpijada 1996. bila je prekretnica. Za ukrajinski tim trebao je nastupiti Vitalij no u zadnji čas, budući da je sadašnji gradonačelnik Kijeva bio pozitivan na doping testu, na njegovo je mjesto uskočio Vladimir i osvojio zlato te potom odlučio da je u amaterskom sportu postigao dovoljno i nije više vidio smisao u nastavku amaterske karijere. Odluku je podržao i Vitalij te su obojica, premda je među njima razlika od pet godina, odlučila krenuti u profesionalce, a svojoj majci dali riječ da se nikada neće međusobno tući. I nisu.

image
udar na stambene zgrade u Kijevu, prikazan preko Telegram računa gradonačelnika Vitalija Klička
AFP

Za nastavak karijera odabrali su Njemačku i pridružili se jednoj od najuglednijih promotivnih tvrtki u to vrijeme - Universum Box-Promotionu, s kojom su braća 'nemogućeg imena' Klitschko potpisali ugovor. Trener im je bio je ugledni njemački stručnjak Fritz Sdunek. Oni koji vole boks znaju nastavak priče – Vladimir Kličko je od 2006. do 2015. godine držao sve titule teškaškog prvaka svijeta, i 2017. godine, okončao karijeru sa 64 pobjede i pet poraza. Vitalij pak kroz karijeru je bio prvak u WBO i WBC kategoriji, imao je omjer od 45 pobjeda i samo dva poraza, a 87 posto pobjeda ostvario je nokautom. Karijeru je završio kao peti najdugovječniji svjetski prvak u povijesti držeći titulu 2735 dana te potom krenuo je u politiku.

Oba su brata, osim toga, stekla i doktorate iz sportskih znanosti te tako postali izrazito rijetki primjerci boksača s najvišim akademskim zvanjem. Danas su na listi na odstrel kojeg je, kako javljaju svjetski mediji, sastavio osobno ruski predsjednik Vladimir Putin.

Sinovi sovjetskog profesionalnog vojnika, časnika ratnog zrakoplovstva SSSR-a Vladimira Rodionoviča koji je umro od posljedica černobilske nuklearne tragedije u činu general bojnika i majke učiteljice Nadežde Uljanove, ovi su ljudi od ranog djetinjstva podizani da poštuju disciplinu i znanje pa, osim ostaloga, govore i nekoliko svjetskih jezika. Kao i mnoga djeca časnika koji idu tamo gdje im se naredi, i braća Kličko rođena su u zabitima tadašnjeg Sovjetskog Saveza - Vitali u mjestu Belovodskoye u regiji Chüy u Kirgistanuu 1971., a Vladimir pet godina kasnije u gradu Semipalatinsku, u Kazahstanu. Obiteljski dril je bio jasan – učiti, igrati šah i baviti se sportom te njegovati ljubav prema domovini, SSSR-u kojem je i njihov otac bio i ostao vjeran sve do havarije u Černobilu. Preciznije, do trenutka kad je shvatio da su posljedice Černobila neusporedivo ozbiljnije i smrtonosnije od onog što su mu nadređeni govorili. Njegova se ljubav prema SSSR-u našla na ozbiljnoj kušnji.

image
Federico Gambarini/AFP

Vladimir Rodionovič je, naime, bio jedan od časnika koji su, odmah nakon eksplozije, niti ne znajući o čemu je doista riječ, bio zadužen da sa svojim vojnicima radi na sanaciji područja nuklearne elektrane, onog istog područja kojeg sada, premda je i danas opasno po život, drže ruske trupe. Jedna od najužasnijih tragedija čovječanstva odvijala se počevši od 26. travnja 1986. svega stotinjak kilometara od obitelji Kličko koja je bila smještena u zrakoplovnoj bazi u koju je njihov otac bio raspoređen.

- Dio vojnika je poslan odmah poslije eksplozije na mjesto nesreće, kazao je Vladimir Rodionovič Kličko u dokumentarnom filmu ‘Kličko’ - Morali su čistiti radioaktivni otpad golim rukama, bacali smo olovo na reaktor sve dok ga nismo potpuno zatrpali. Puno mojih prijatelja i vojnika bilo je izloženo smrtonosnim dozama radijacije i oni više nisu među živima. Vlada je od samog početka pokušavala sakriti istinu i umanjiti ozbiljnost situacije tako da smo mi imali lažni dojam da je sve pod kontrolom, kazao je Kličko koji je i sam dobio rak limfnih čvorova od čega je i preminuo 2011. Čak 237 ljudi je odmah pokazalo znakove akutne radioaktivne bolesti, a 31 osoba je umrla u sljedeća tri mjeseca. I djeca su bila izložena radijaciji, no za divno čudo, Vitalij i Vladimir izrasli su, usprkos tome, u zdrave i vrlo snažne mladiće.

image
Sven Hoppe/AFP

- Kad su se automobili i vojna vozila vraćali iz Černobila, prali bi ih u bazi u kojoj smo živjeli, prisjetio se Vladimir mlađi - Voda koju su koristili za pranje vozila, skupljala se u velike lokve. Moj brat, naši prijatelji i ja igrali smo se u tim lokvama i puštali papirnate brodiće da plutaju po toj opasnoj vodenoj površini. Nitko nam nije rekao kakvi problemi mogu proizići iz te igre.

- Oni koji su mogli otići, iskoristili su tu priliku. Ali, ako ste vojnik, vi jednostavno morate obavljati svoju dužnost - rekao je u dokumentarcu Vladimir Rodionovič. Upravo te riječi danas ponavljaju njegovi sinovi koji, premda bi to mogli, ne žele otići iz Ukrajine i koji su obranu svoje zemlje prihvatili kao obvezu i moralni izbor kojeg su spremni i platiti.

16. studeni 2024 20:58