Iako mnogi od nje zaziru, GMO hrana ulazi na velika vrata u EU pa tako i u Hrvatsku, jer se očekuje ublažavanje zakona koji reguliraju sijanje i sadnju GMO povrća.
Do sada je poznato 16 genetski modificiranih kultura: kukuruz, soja, pamuk, uljana repica, rajčica, krumpir, šećerna repa, riža, pšenica, karanfil, bundeva, duhan, cikorija, lan, dinja i papaja.
Zdravo, domaće i prirodno globalni je trend u svjetskoj proizvodnji hrane, a to je nemoguće bez očuvanja lokalnih i tradicijskih sorti sjemena, upravo onakvih kakve su sadili naši stari. Uz takve starinske sorte, koje daju niže ali kvalitetnije prinose nude se i hibridno te u novije doba i GMO sjeme.
Hibridi nastaju križanjem dviju sorti i prihvatljiviji su od GMO-a jer se smatraju prirodnima, premda se vrlo često miješa pojam hibrid i GMO. Hibrid i proces nastanka hibrida, hibridizacija, su prirodne pojave koje se spontano događaju u prirodi, dok GMO nije prirodan proces.
Do sada se najviše polemika vodilo oko genetskog modificiranja rajčice, pa tako imamo rajčicu produžene svježine koja je obogaćena genima ribe lista, koji inače živi u hladnim morima kako bi što duže mogla ostati na nižim temperaturama u hladnjaku. Nedavno se pričalo i o GMO rajčici "Crispr“ koja sprječava visoki krvni tlak, masnoću, kolesterol, poboljšava san, a dobivena je iz genetski modificiranog inženjeringa u Japanu.
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Biljana Borzan, stalna izvjestiteljica eurosocijalista o sigurnosti hrane, upozorava na prijetnje koje ublažavanje zakona o GMO hrani može donijeti hrvatskim građanima.
Tako će Europska komisija u prvih 100 dana mandata iznijeti novu viziju budućnosti poljoprivrede i prehrambene industrije u EU. Trenutno se razmatraju nova pravila za korištenje GMO tehnika u poljoprivredi, što bi moglo donijeti promjene u načinu uzgoja hrane i u Hrvatskoj.
- Bilo kakav pomak prema ublaživanju postojećih zakona o GMO hrani u korist industrije lako može ugroziti zdravlje i dobrobit naših građana, bez stvarne potrebe ili koristi. Ljudi imaju pravo znati što jedu i da je hrana koju konzumiraju sigurna - tvrdi Biljana Borzan.
Premda bi GMO možda mogao igrati određenu ulogu u borbi protiv gladi u pojedinim dijelovima svijeta, Europa se nalazi u drugačijoj situaciji jer ima razvijenu poljoprivredu i prehrambenu industriju, ali i zakone koji štite sigurnost hrane i zdravlje građana.
- Zdravlje i sigurnost naših građana mora biti na prvom mjestu! Ako dopustimo da interesi industrije nadvladaju nad pitanjima zdravlja i sigurnosti, riskiramo dugoročno povjerenje građana u prehrambeni sustav - napominje Borzan.
Hrvatska ima dugu tradiciju prirodnog uzgoja hrane i kvalitetnih, autohtonih proizvoda. Uvođenje GMO-a moglo bi ugroziti konkurentnost domaćih poljoprivrednika i prehrambene industrije, dok bi korist uglavnom imale velike korporacije koje kontroliraju GMO tržište.
Zanimljivo je da je Švicarska, koja je predvodnica Europe u biotehnološkim inovacijama, produžila zabranu GMO hrane do 2027. godine, što je dokaz velikog otpora i u najrazvijenijim državama. U Španjolskoj i Portugalu, rijetkim zemljama EU-a koje imaju blage stavove prema GMO hrani, zabilježeno je da su neki kukci razvili otpornost prema GMO kukuruzu, što tek može dovesti do većeg korištenja pesticida i dodatno ugroziti ekosustav.