Zbog žurnih radova na fekalno-kanalizacijskom kolektoru ekoprojekta, stara kliška cesta svaki se dan zbog radova zatvara u jednoj prometnoj traci, a promet se odvija naizmjenično.
Ravnatelj Županijske uprave za ceste dipl. ing Zlatko Čaljkušić kazao nam je da su zbog žurnosti radova iznimno izdali dozvolu do 15. srpnja, nakon čega će uslijediti stanka u turističkoj sezoni, pa će se radovi nanovo pokrenuti 1. rujna.
Voditelj radova Agenicije EKO Kaštelanski zaljev ing. Josip Križanac moli vozače za strpljenje i obećava da će svi radovi u trupu postojeće ceste biti gotovi u dogovorenu roku:
- Radimo svaki dan od 7 do 17 sati, pa i vikendima kada nam to dopuštaju radovi na brzoj prometnici. Usklađujemo se s Hrvatskim cestama, pa obustavljamo radove dok oni zatvaraju cestu, kako bi gužva bila što manja. Radimo maksimalno žurno i garantiram da ćemo završiti u roku – izjavio je ing. Križanac.
Zaštita izvora Jadro A rok za dovršetak radova u koje je investirano 10,5 milijuna kuna bez PDV-a jest prosinac 2011. godine. Radovi su počeli sredinom travnja, a trenutačno se obavljaju u dužini od oko 7 kilometara. Trase kolektora spajaju se s glavnim kolektorom u Dugopolju i Solinu.
- Radi se o području u kojemu ne postoji kanalizacija pa je utoliko žurna, a najbitnija je zaštita izvora Jadra – istaknuo je ing. Križanac.
Naime, na području Splita, Solina, Kaštela i Trogira najveći dio otpadnih voda skupljao se u septičke jame, ostale su se otpadne vode direktno ili indirektno bez pročišćavanja ispuštale na više mjesta izravno u priobalno more.
Stoga se radi zaštite slijevnog područja i izvorišta rijeke Jadro, ali i optimalizacije cjelokupnog sustava gradi kanalizacija područja Klis – Dugopolje, a radi se o posljednjem proširenju EKO projekta “Optimalizacija I”.
Od ing. Željka Sikirice iz ŽUC-a doznajemo da starom kliškom cestom, prema brojaču, dnevno prometuje oko 6000 vozila, a u turističkoj sezoni njih oko 6500. Kada je cesta bila državna, prije izgradnje zaobilaznice, njome je prolazilo dnevno oko 25.000 vozila.
Stara kliška cesta dijelom je obnovljena i opremljena kompletnom signalizacijom, dok je njezina rekonstrukcija u cijeloj dužini predviđena za dvije do tri godine.
Plaćaju svi
EKO projekt financira se iz kredita Svjetske (IBRD) i Europske (EBRD) banke za obnovu i razvoj, kao i iz domaćih novčanih izvora. Domaći su izvori financiranja: proračun RH, Hrvatske vode, novac od namjenske cijene vode koju plaćaju stanovnici gradova i općina uključenih u EKO projekt te ostali izvori. Za financijsko praćenje EKO projekta zadužen je HBOR.