Prvi put nakon gotovo stotinu godina otkako je danski arhitekt Ejnar Dyggve 1933. izradio precizan plan tada vidljivih ostataka sjevernih i dijela zapadnih gradskih zidina stare Salone, proširena je karta te antičke metropole.
Točnije, budući da se i sam Dyggve oslonio na prve precizne arheološke karte Salone i njezinih zidina, koje je 1850. izradio Francesco Carrara, može se reći da se zapravo prvi put u 170 godina pojavljuju novi obrisi Salone.
Sada znamo da je Salona bila i veća i blistavija negoli se mislilo, da je ulaz u grad bio monumentalan gotovo kao i Dioklecijanova Zlatna vrata, a iz zlatnih, srebrnih, brončanih, staklenih i drugih pronađenih predmeta može se zaključiti koliko je grad bio bogat. Nove spoznaje rezultat su istraživanja koja se u Solinu provode još...