Dalmatinski umjetnik traži istinu o svom pretku: Rođaka su mi ubili u Chicagu, usred bijela dana. Bio je to pokušaj zastrašivanja svih koji nisu bili voljni uhvatiti se u novo jugokolo

Svestrani makarski samouki umjetnik, 68-godišnji Goran Bolanča, koji je lani u tučepskoj konobi KUS-a Njega sa 70 mašklina i motika ispisao osebujnu štoriju o svojih 30 skulptura, koje izrađuje s meštrom Jozom Grozdićem, a koje je posvetio svim težacima i njihovoj muci, ovog puta se dao u izučavanje svog rodoslovlja.

Prije priče o njegovu slavnom pretku, vrijedi podsjetiti da Goran Bolanča zadnjih 40 godina skulpture izrađuje od starih i odbačenih motika, mašklina, grablji i kuka koje pronalazi na odlagalištima otpada, a potom svim starim do tada ''mrtvim'' alatima udahnjuje novi život, pa su tako nastali i alkar i križ, ptice, magarci, skakavci, težaci, plesači, stakleni stol na nogama od motike, stolice s ostakljenim dijelom u kojem se nalaze ženske mudante, pluteni čepovi i morske zvijezde.

Bušač u 'Meatlplastici'

Nekoć je tokar Bolanča radio u "Metalplastici", kao bušač, sve dok tvornica nije propala, a sada se bavi skulpturama, a evo počeo je i s izučavanjem svojim predaka. Pa da se vratimo na priču koju nam je ushićeni Bolanča ispričao držeći u rukama print teksta ''Hrvatskog slova'' o Antonu Basetiću – prvoj žrtvi jugoterora u hrvatskoj emigraciji.

Riječ je o Bolančinu dalekom rođaku za kojeg je saznao baš iz novina, koje mu je prije nekoliko godina pokazao prijatelj iz Brela i od tada je kontaktirao gotovo svu znanu i neznanu rodbinu, kako bi spojio dijelove mozaika o Antonu Basetiću, koji se zapravo prezivao Bolanča, ali je promijenio prezime.

Kako nam Goran kaže, riječ je o njegovu pretku Anti Emiliju Bolanči, koji je bio prva žrtva jugoterora u Americi, a vjerojatno i u hrvatskoj emigraciji.

Otišao polupismen

– Koliko sam ja saznao iz novina, moj rođak Bolanča podrijetlom je iz Primoštena, odakle je i moj otac, bio je urednik hrvatskih novina ''Glas istine'' i ''Radnička obrana'' u Chicagu, a zbog svojih hrvatskih domoljubnih političkih stajališta ubijen je usred bijela dana 1921. godine u Chicagu. Kako su pisale novine, bilo je to ne samo ubojstvo novinara, nego i pokušaj zastrašivanja svih koji nisu bili voljni uhvatiti se u novo jugokolo i zaplesati uz srpsku frulu – govori nam Goran Bolanča, dodavši da je njegov rođak Bolanča alias Basetić rođen 1877. godine i nije mu jasno zašto je dolaskom u Ameriku promijenio prezime u Basetić.

Nadalje, kako nam objašnjava, prije preuzimanja ''Glasnika istine'' Basetić je govorio i pisao protiv ujedinjenja sa Srbijom i u Americi je poslije preuzimanja uredništva, postao jako utjecajan među Hrvatima.

– Prema pričama, atentat na mog rođaka 1921. godine u Chicagu izvršila je ''Crna ruka'', ali ja sam kontaktirao svu moju rodbinu kako bih više doznao i o Basetiću-Bolanči i njegovu novinarskom radu. Znam da je iz Primoštena otišao polupismen, međutim, no ništa više nisam doznao i sada me to kopka, volio bih sve znati o mom pretku – veli nam Bolanča.