Mnogi robuju zabludama, pa ne pune gorivo do vrha spremnika, misleći da se time radi šteta sustavu za paljenje te se time na povišenim temperaturama i sudaru povećava rizik zapaljenja. Ako je gorivni sustav ispravan, nikakve štete nema, a teoretski, pun je spremnik goriva sigurniji od praznog i pri visokim temperaturama i u slučaju sudara. Zapaljenje, odnosno eksplozija, znatno lakše nastaje u gorivnim parama nego u tekućem gorivu, piše Autoportal.
Stoga treba uvijek puniti gorivo do vrha spremnika (naravno, ako se ima novca). Nema uštede ako se puni manje, a usto rjeđe se ide na pumpu, čime se štedi vrijeme, napor, a i novac. Naime, pri svakom dodatnom punjenju treba prijeći barem malo duži put i pri punjenju uvijek se izgubi (ispari) malo goriva.
Gorivo je preporučljivo puniti čim se količina smanji ispod četvrtine. Izbjegava se rizik da ostanete bez goriva, što izaziva neugodnosti i dodatni trošak, pogotovo ako dizelaš ostane bez goriva – za ponovno pokretanje motora, nakon punjenja goriva, potrebna je pomoć mehaničara.
Usto nastaje i sigurnosni rizik, ako se ostane bez goriva na nepreglednom dijelu ceste, u zavoju, tunelu, na vijaduktu… Dakle, kad se količina goriva približi posljednjoj četvrtini, idite na prvu pumpu goriva i spremnik napunite potpuno. Ali, punjenje goriva prekinite s prvim klikom, odnosno isključivanjem pištolja za punjenje.
Nemojte potom ‘na rate’ dopunjavati gorivo ‘do čepa’, što mnogi čine. Tada gorivo može curiti vani kroz odušak, što je financijski gubitak, nastaju isparavanja štetna za zdravlje i može nastati rizik zapaljenja, prvenstveno ako iscureno gorivo poprska vruću ispušnu cijev.
Prekomjerna količina goriva blokira odušak, pa se povećava tlak gorivnih para te nastaje povratni tlak goriva, koji otežava funkcioniranje, skraćuje vijek te može oštetiti gorivnu pumpu i elemente gorivnog sustava.