Svima nama je najbitnije da pri odabiru rabljenog vozila nađemo vozilo koje je u dobrom stanju, s malo prijeđenih kilometara i s relativno ‘friškom‘ godinom proizvodnje. Cilj nam je da nas novi limeni ljubimac još dugo godina vjerno služi i da njime možemo prijeći što više kilometara. Danas kada cijene rabljenih vozila bujaju kao gljive poslije kiše, još više moramo paziti kakvo rabljeno vozilo kupujemo - piše Autoklub.
Da skratimo, na puno stvari treba pripaziti, ali dva pitanja su ključna pri odabiru kod većine kupaca. Koliko je vozilo prešlo kilometara i dakako godište automobila.
Ili da preformuliramo, koliko kilometara i godina je previše čak i kod kupnje rabljenog. Kada je riječ o korištenju vozila, granica između korištenja i zlouporabe vrlo je tanka. Neki su vlasnici toliko pedantni da čuvaju sve račune koji se odnose na njihov automobil, bilo da se radi o izmijeni ulja, punjenju goriva ili pranju.
Drugi postaju svjesni potrebe za servisiranjem svog automobila tek kada se počnu paliti lampice upozorenja na kontrolnoj ploči. Većina vozača ipak se nalazi u nekoj zlatnoj sredini. Ali kada postoje dva slična automobila s različitim prijeđenim kilometražama, treba odabrati onaj automobil koji se bolje održavao, umjesto automobila s manjom kilometražom. Naravno, tu postoje određena ograničenja: automobil s 50 tisuća kilometara bolji je od onog s 300 tisuća kilometara.
Ali ako je razlika u kilometraži samo deset ili dvadeset tisuća kilometara, koji odabrati? Da biste dobili predodžbu o održavanju i povijesti servisa automobila od strane prethodnog vlasnika, najbolji izvori su stvarni računi za obavljene usluge ili zapis o obavljenim popravcima.
Ako vlasnik nema te podatke, najbolje je taj automobil zaobići, jer ćete kupiti mačka u vreći. Ako pak sumnjate da je vozilo sudjelovalo u nekoj vrsti nesreće i bilo oštećeno/popravljano, danas na internetu postoje mnogi specijalizirani portali, gdje putem serijskog broja možete lako istražiti povijest potencijalne kupnje, odnosno steći uvid u sve što je na njemu popravljano.
Također, nećete odriješiti kesu prije nego rabljeno vozilo predate mehaničaru od povjerenja, kako bi on temeljitim pregledom ukazao na ono, ako postoji, što bi možda moralo popraviti. S druge strane postoji problem kada vozilo dugo stoji. I na tu činjenicu treba pripaziti, jer iako vam se na prvu čini da je vozilo u dobrom stanju, ako je dugo stajalo, pa makar bilo i garažirano, na takvom će se automobilu morati odraditi mnoge radnje kako bi ga se dovelo u optimalno vozno stanje, što će vas dodatno koštati.
Ako pak automobil ima velik broj odvoženih kilometara (120.000-150.000 km), a vozilo je staro između dvije do pet godina, onda se može zaključiti da ga vlasnik u većini slučajeva vozio po autocesti, što i nije, u slučaju da ga je vlasnik redovito održavao, nužno loša stvar.
Ona vozila koja se češće voze po gradu, dakle gradski automobili, mogu i s manje kilometara biti u lošijem stanju od limuzina koje su prevalile velik broj kilometara po auto putovima. Vožnja kreni/stani, lošije prometnice te češće vožnje gdje se nakon što se upali motor vozila prijeđe mala kilometraža, mogu biti čimbenici koji će dodatno štetiti automobilu.
Niti jedan inženjer ne može izraditi automobil koji će voziti/trajati vječno. Pa kada se sve zbroji i oduzme, najbolja je kupovina rabljenog starog do 10 godina te s manje od 200 tisuća kilometara.
Zaključak je da je kilometraža jedan od najvažnijih čimbenika pri kupnji rabljenog automobila, ali ne i jedini. Stoga je jasno da ono što trebate tražiti je automobil s najmanjom kilometražom koju možete dobiti, koji je redovito održavan, koji nikada nije doživio nesreću i koji je redovito korišten. Nešto više kilometara nije čimbenik koji će nužno štetiti automobilu. Ono što najviše smanjuje kvalitetu rabljenog vozila jest nebriga i loše održavanje.